Njihova uloga, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju često je podcijenjen i nepriznat, navodi u priopćenju HPK.

Seoskim ženama nije priznat status te su u stalnoj borbi za svoja pripadajuća prava, a imaju višestruku ulogu - brinu o obitelji, čuvaju tradiciju i okoliš, rade u poljoprivredi, jednoj od najvažnijih gospodarskih grana svake zemlje, te sudjeluju u procesu proizvodnje hrane.

Najmanje 22 sata tjedno rade nevidljivi posao

Seoske žene u Hrvatskoj vlasnice su tek 30 posto OPG-a, a provode prosječno najmanje 22 sata tjedno radeći nevidljivi posao. 

U Hrvatskoj ima 30,9 posto žena među samoopskrbnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a 28,9 posto među OPG-ima, što govori da žene imaju znatno manja gospodarstva, a pritom žive dulje pa najčešće dolaze do OPG-a tako što ga naslijede od supruga.

Istraživanja pokazuju kako su žene u ruralnim područjima u nepovoljnijem ekonomskom i društvenom položaju koji je često opterećen i društvenim ulogama i očekivanjima ruralne zajednice koja su zasnovana na tradicionalnijim rodnim ulogama i patrijarhalnim stavovima pa se tako na rad žena izvan kuće i dalje gleda prvenstveno kao na zanemarivanje obitelji i kućanstva.

Seoske žene i žene na farmama suočavaju se s mnogim preprekama u vođenju ruralnih inovacija, poput ograničenog pristupa zemlji, imovini i financijskim resursima, nedostatka pristupa informacijama, obuci, mentorstvu i profesionalnim mrežama.  

Iako se pokazalo da su seoske žene vrlo kreativne i spremne na inovacije, provođenje novih projekta i udruživanje, upravitelji javnih poduzetničkih fondova i dalje smatraju da je manje isplativo ulagati ili financijski podupirati žene nego muškarce zbog čega su im često nedostupna financijska sredstva, jedan je od zaključaka sa susreta osam žena ekoloških inovatorica iz ruralnog područja, ističu u HPK.