Brojni svjetski mediji, među kojima i The New York Times ovih su dana prenijeli priču o 'stonogi iz pakla' koja je pronađena u ekstremnim uvjetima u velebitskom sustavu spilja na dubini od oko 1.100 metara
Prema studiji predstavljenoj u časopisu ZooKeys koju potpisuje međunarodni tim u kojem je sudjelovala i naše biospeleologinja Ana Komerički, stonoga je nazvana Geophilus hadesi po grčkom mitološkom vladaru podzemlja Hadu jer je pronađena na najvećoj dubini do sada u jamama Lukina, Muda labudova i Munižaba.
Stonoga ima snažne čeljusti s otrovnim žlijezdama i duge zakrivljene pandže za hvatanje plijena. Kao i drugi člankonošci, odnosno artropodi ima ticala, kolutiće i noge na njima.
Stonoge su uobičajeni stanovnici spilja. Međutim, većini vrsta one su tek privremena utočišta. U tom smislu uglavnom se smatraju trogloksenima (slučajnim stanovnicima spilja) ili u najboljem slučaju troglofilima (organizmima djelomično prilagođenima životu u spiljama). Pravi troglobiti, vrste koje cijeli životni ciklus provode u spiljama, mnogo su rjeđi. Oni su obično blijedi, bez očiju, opremljeni dugim ekstremitetima, što su sve svojstva prikladna za život u podzemlju. Geophilus hadesi dijeli neka od tih svojstava troglobita - ima posebno duga ticala, 4,5 do pet puta duža od glave, a izduženi su joj i članci, odnosno kolutići tijela.
Lukina jama, sustav od tri jame, 15. je najdublji na svijetu – proteže se do dubine od 1.431 metra.
Tijekom svojih istraživanja autori su pronašli nekoliko muških i ženskih primjeraka nove stonoge na različitim dubinama. Sve su imale 33 para nogu, a najveća je bila duga oko 28 milimetara.
Iako je, kao i sve stonoge, pomalo ljigav, had je za ljude potpuno bezopasan, kaže vodeći autor studije Pavel Stoev, profesor zoologije u Nacionalno-prirodoslovnom muzeju u Sofiji.
Znanstvenicima još nije poznato zašto je stonoga had počela živjeti u podzemlju, ali sigurno nije jedino novo stvorenje koje obitava u velebitskom podzemlju. Prije dvije godine u Lukinoj jami otkrivena je nova vrsta puža s prozirnom kućicom.
Stonoge (Myriapoda) su potkoljeno razmjerno jednostavno građenih kopnenih člankonožaca, uzdušnjaka, kojima kolutići nisu sjedinjeni, a svaki, osim nekoliko zadnjih, ima po jedan ili dva para nogu. Prave stonoge imaju od 13 do više od l00 dvojnih kolutića sa po dva para nogu na svakom. Člankonošci su najbrojnija i najrasprostranjenija skupina beskralježnjaka. Više od tri četvrtine današnjeg životinjskog svijeta pripada člankonošcima.
Stonogu je snimila naša speleologinja i biologinja Jana Bedek.
