U proteklih nekoliko mjeseci pojavili su se navodni kineski borbeni zrakoplovi nove generacije, kineska mornarica porinula je nove ratne brodove, a vojska je prvi put simulirala pomorsku blokadu Japana i provela velike vježbe u blizini Tajvana, piše Business Insider.

SAD je okrivio kineske hakere za velika hakiranja ministarstva financija i telekomunikacijskih tvrtki te je zabrinutost zbog kineskog uplitanja u nanošenje štete ključnoj podmorskoj infrastrukturi postala sve izraženija.

Neke od tih akcija Pekinga mogle bi biti 'dio dugoročne strategije oblikovanja pristupa nove (ili povratne) administracije prema Kini i odvraćanja vanjske potpore Tajvanu', rekao je Matthew Funaiole, viši suradnik u projektu China Power pri Centru za strateške i međunarodne studije.

Kina pokazuje vojnu moć

Kina je rasporedila oko 90 brodova svoje mornarice i obalne straže oko Tajvana i južnih japanskih otoka tijekom vježbe velikih razmjera, priopćio je Tajvan u prosincu. Peking nije unaprijed objavio te aktivnosti niti ih priznao kao vojnu vježbu.

Tajvan je zabilježio više od 60 upada u svoju zonu protuzračne obrane te naveo da kineske snage simuliraju napade na strane brodove i ometaju plovidbu drugih.

Ta je vježba najveća u Kini od krize u Tajvanskom tjesnacu 1996. godine. Dogodila se nakon posjeta tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea pacifičkim partnerima, što je Peking osudio, te uoči Trumpova povratka u Bijelu kuću.

Kina obično intenzivira demonstracije vojne moći u simbolično važnim trenucima za međunarodnu i domaću publiku.

Giselle Donnelly, viša suradnica za obrambenu i nacionalnu sigurnosnu politiku pri American Enterprise Institutu, izjavila je da je vrijeme održavanja ovih vježbi 'vjerojatno više od puke slučajnosti', slično naporima ruskog predsjednika Vladimira Putina da izvrši pritisak na Ukrajinu prije nego što Trump ponovno preuzme dužnost, dok američka pomoć Kijevu ostaje neizvjesna.

Kinesko vodstvo moglo bi ove vježbe vidjeti kao način da se 'rano procijeni' pristup nove Trumpove administracije prema američko-kineskoj politici, dodala je.

U prosincu je Kina također provela vojne vježbe koje su podsjećale na pomorsku blokadu u tjesnacu Miyako između glavnog japanskog otoka i otoka Miyako, rekli su japanski dužnosnici za The Yomiuri Shimbun. Ta je vijest objavljena ranije ovog mjeseca.

Neposredno prije kraja 2024. Kina je objavila da njezine zračne i pomorske snage provode patrole borbene pripravnosti oko plićaka Scarborough, spornog područja u Južnom kineskom moru blizu Filipina. Ovo je područje bilo mjesto pojačanih sukoba između Pekinga i Manile prošle godine. Kineski brodovi optuženi su za uznemiravanje filipinskih brodova, uključujući sudare i korištenje vodenih topova.

Kina predstavlja nove tehnologije

U studenom je Kina predstavila napredne zrakoplove na Zhuhai Airshowu, uključujući nevidljivi lovac J-35A. Razvojni tim pohvalio je sposobnosti pete generacije ovog mlažnjaka, nazvavši ga 'bodom' za kinesko zrakoplovstvo — slično kako F-35 nazivaju 'kvoterbekom' američke vojske.

Međutim već idućeg mjeseca Kina je iznenadila promatrače zrakoplovstva navodnim prototipovima zrakoplova sljedeće generacije. Pentagon je u svom najnovijem izvješću o kineskoj vojnoj moći naveo da Peking razvija nove nevidljive bombardere srednjeg i dugog dometa za napade na regionalne i globalne ciljeve. Nije jasno jesu li ovi zrakoplovi, koji su letjeli usred bijela dana, dio tih napora.

Kina je također porinula ratni brod CNS Sichuan, prvi svoj tip 076 i najveći amfibijski jurišni brod na svijetu. Ovaj brod nadogradnja je ratnog broda tipa 075 i ima elektromagnetski sustav katapulta za lansiranje zrakoplova s fiksnim krilima i bespilotnih letjelica.

Ministarstvo obrane SAD-a već je nekoliko godina upozoravalo na rastuću kinesku mornaricu, najveću na svijetu, dok Kina i dalje intenzivno gradi nove brodove.

Kina i kibernetička sigurnost

Washington je nedavno optužio kineske hakere za velika hakiranja. Neposredno prije kraja godine ministarstvo financija otkrilo je da su prodrli u njegove sustave i pristupili određenim neklasificiranim dokumentima. Ministarstvo je priopćilo da radi na 'potpunoj analizi incidenta i određivanju njegovog ukupnog utjecaja'.

Hakiranje je uslijedilo nakon što su kineski akteri otkriveni u dugogodišnjim provalama u američke telekomunikacijske tvrtke. Glavne mete hakiranja bili su Trump, njegov izbor za potpredsjednika J. D. Vance i trenutna potpredsjednica Kamala Harris.

Washington je ovo hakiranje povezao s incidentom vezanim uz Microsoft prošlog ljeta. Zakonodavci su izrazili zabrinutost da šifrirani pozivi i poruke više nisu sigurni.

Zamjenica savjetnice za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, Anne Neuberger, izjavila je da su hakiranjem vjerojatno ugroženi podaci milijuna Amerikanaca te istaknula kako SAD ne vjeruje da su ti hakeri 'potpuno uklonjeni' iz ciljanih sustava.

Kina je također optužena za sabotiranje podmorskih kabela u blizini Tajvana te je povezana s incidentom u Baltičkom moru. Stručnjaci procjenjuju da ovi napori odgovaraju široj taktici hibridnog ratovanja koju koristi Peking.

Izazov za Zapad i svjetski poredak

U posljednja dva mjeseca Kina je demonstrirala svoje sposobnosti i uključila se u aktivnosti koje predstavljaju izazov za SAD i njegove saveznike. Ovo su problemi s kojima će se nova Trumpova administracija morati suočavati.

No izazov ne dolazi samo iz Kine. Američki i zapadni dužnosnici sve više izražavaju zabrinutost zbog suradnje između Kine, Rusije, Irana i Sjeverne Koreje jer pojačavaju svoje napore u suprotstavljanju svjetskom poretku predvođenom SAD-om.