Riječ je o pravnom pitanju i ne smijemo zaboraviti da postoje međunarodni zakoni koji to pitanje reguliraju, a možda postoji i određeni politički interes koji se može riješiti, rekao je Swoboda u izjavi za novinare nakon sastanka.

Swoboda je ocijenio da će sljedeća dva tjedna biti kritična i izrazio opreznu nadu da će se pronaći smjernice prema rješenju.

Sve će strane nastaviti razgovarati, rekao je Swoboda i dodao kako će osobno pokušati pridonijeti razradi prijedloga europskog povjerenika za proširenje Ollija Rhena kako bi on bio prihvatljiv objema stranama.

Neovisno o tome koliko mogu pomoći međunarodno posredovanje i međunarodni sud, naglasio je izvjestitelj EP za RH, dvije se strane moraju dogovoriti o proceduri i pronaći se u smjernicama.

'Osobito se to odnosi na Hrvatsku koja, iako još nije članica EU, ima punu potporu jako mnogo zemalja članica i zastupnika u Europskom parlamentu' kazao je Swoboda.

Novinarima je rekao kako je premijera Sanadera izvijestio o tome da je njegovo izvješće o Hrvatskoj u Vanjskopolitičkom odboru EP prihvaćeno gotovo jednoglasno, pri čemu su za njega glasovali i neki eurozastupnici iz Slovenije koji su 'izrazili simpatije prema Hrvatskoj', ocijenivši to dobrim znakom.

Hannes Swoboda rekao je kako se na unutarnjem planu u Hrvatskoj vidi snažan napredak u mnogim područjima. 'Iako posao još nije dovršen, napredak je velik i zato je izvješće o Hrvatskoj pozitivno', naglasio je.

'Svi smo razočarani slovenskim neizglasavanjem ratifikacije pristupnog protokola Hrvatske u NATO', rekao je Swoboda i izrazio nadu da je riječ prije svega o tehničkom problemu koji će uskoro biti riješen pozitivnim glasovanjem o ratifikaciji u slovenskom parlamentu.

Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je kako je ovaj Swobodin posjet još važniji od prijašnjih, ne samo zato što je kao izvjestitelj EP za RH autor prijedloga Rezolucije o napretku Hrvatske o kojoj će se glasovati u EP, već i zbog situacije koja se dodatno zakomplicirala sinoćnjim neizglasavanjem ratifikacije za članstvo Hrvatske u NATO savezu u slovenskom parlamentu.

Očekujemo da će slovenski parlament u najbržem mogućem roku ponovno staviti Sporazum na dnevni red i da će ga ratificirati kako bi proces pristupa Hrvatske i Albanije NATO-u došao do kraja', kazao je hrvatski premijer.

Hrvatska očekuje da će proces ratifikacije u svim zemljama članicama NATO biti uskoro dovršen i da će ratifikacijski dokumenti biti deponirani na vrijeme kako bi Hrvatska i Albanija na summitu u Strasbourgu i Kehlu sudjelovale kao punopravne članice, rekao je Sanader.

Swobodu i voditelja delegacije EK u Hrvatskoj Vincenta Degerta koji je nazočio sastanku, Sanader je izvijestio da će Hrvatska učiniti sve što može kako bi, u skladu s ranije planiranim, ispunila sva mjerila za zatvaranje svih poglavlja predviđenih tijekom mandata češkog predsjedništva, ocijenivši kako bi idealno bilo da se to učini do kraja ožujka.

'Slovenska blokada pregovora i neizglasanje ratifikacije pristupnog sporazuma NATO-u Hrvatsku neće omesti u tome da odradi svoj posao' kazao je Sanader dodavši kako Hrvatska zna što radi i kako je u stalnom kontaktu s partnerima EU i NATO-u.

Predsjednik hrvatske Vlade podsjetio je kako je prije točno osam dana slovenskom premijeru Borutu Pahoru poslana službena diplomatska nota u kojoj ga poziva da dođe u Hrvatsku, no na tu notu do danas nije stigao odgovor. Naglasio je kako treba vidjeti koji je izlaz iz ove situacije u kojoj postoje dvije blokade.

'Situacija sigurno nije dobra, ali to više nije problem Hrvatske već postaje problem EU i NATO', rekao je Sanader.

Hrvatski premijer spreman je, prema vlastitim riječima, razgovarati sa slovenskim kolegom i sve će učiniti da se blokada završi. No ponovio je kako Hrvatska neće prihvatiti situaciju u kojoj neka članica pokušava ucijeniti svojeg susjeda kako bi iskoristila situaciju u kojoj se nalazi, a to su pregovori.

'Kao što je Swoboda rekao, postoji pravo, postoje međunarodne i institucije UN i njihovi pravorijeci su pravno obvezujući. Taj instrument treba koristiti', osobito stoga što su se dvije zemlje o tome dogovorile na Bledskom sastanku Sanadera i ondašnjeg slovenskog premijera Janeza Janše.