Nekoliko europskih zemalja uvelo je restriktivne mjere poput dvotjedne karantene za putnike iz Bugarske i Rumunjske ili negativan test na koronavirus po dolasku.

U Srbiji je situacija gora nego u travnju, rekao je epidemiolog Predrag Kon na nacionalnoj televiziji RTS-u, posebice u Beogradu gdje je zdravstveni sustav došao do točke zasićenja.

Prosvjednici izlaze svake večeri na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog vladinog lošeg upravljanja krizom.

Na susjednom Kosovu također raste zabrinutost.

Blerim Syla, čelnik sindikata zdravstvenog sektora, upozorio je da bi Kosovo moglo postati balkanski Wuhan, misleći na kinesku regiju koja je bila najgore pogođena virusom.

Ako se to dogodi, kaže on, kosovski zdravstveni sustav, koji je već pod ogromnim pritiskom, samo će se srušiti. Mnogi ljudi s Kosova liječe se u susjednim zemljama.

U Hrvatskoj mikrobiolog Goran Lauc, član znanstvenog tima koji savjetuje vladu, navodi da situacija "nije loša", ali da slučajevi rastu s turističkom sezonom.

Krhke zdravstvene službe

Dosad je Balkan prošao kroz pandemiju koronavirusa relativno netaknut s 3500 smrti.

Osam smrtnih slučajeva zabilježenih u petak na Kosovu i stotine novih slučajeva zaraze u BiH i Rumunjskoj zadnjih dana još nisu dovoljni za uzbunu u međunarodnoj zajednici.

Međutim, Albanija, BiH, Bugarska, Kosovo i Rumunjska zabilježili su rekordne brojke tijekom prošlog tjedna, i što se tiče dnevnog broj mrtvih i novih slučajeva.

Prema izračunu AFP-a od 10. srpnja, te su zemlje činile 15 posto novih slučajeva otkrivenih tog dana diljem Europe, iako čine samo sedam posto europskog stanovništva.

Zdravstvene službe tih zemalja nisu opremljene za nošenje s porastom broja oboljelih kakav je viđen na proljeće u dijelovima zapadne Europe.

Dok Italija ima 4,1 liječnika na svakih tisuću stanovnika, Albanija ima samo 1,2, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), što je najniža pokrivenost u Europi.

U BiH je taj broj 2,0, a u Rumunjskoj 2,2. Čelnik sindikata Blerim Syla kaže da Kosovu nedostaje 5500 zdravstvenih radnika.

Na ulicama Beograda jedan prosvjednik, Petar Đurić, postao je lice rastućeg gnjeva. On je vikao pred kamerama da je njegov otac umro jer nije bilo respiratora da ga spasi.

U Albaniji, koja je dosad zabilježila gotovo 100 smrti, vlasti kažu da je situacija još uvijek pod kontrolom.

Međutim, ravnateljica zarazne bolnice u Tirani, Najada Como, rekla je građanima da moraju shvatiti da "rješenje nije u bolničkom liječenju, gdje činimo nemoguće kako bi skrbili o teško oboljelima".

Prosvjedi protiv zatvaranja

Gnjev usmjeren protiv vlasti i kronična politička nestabilnost u regiji ne pomažu.

Krhke vlade na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, koja ima najvišu stopu smrtnosti u regiji sa 176 mrtvih na milijun stanovnika, bore se s krizom.

Sjeverna Makedonija izlazi na parlamentarne izbore u srijedu.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u međuvremenu plaća cijenu za to što je rekao da je porazio koronavirus prije parlamentarnih izbora 21. lipnja na kojima je njegova stranka odnijela pobjedu.

Nakon što je najavio povratak policijskog sata početkom prošlog tjedna, bio je prisiljen povući se suočen s bijesnim i povremeno nasilnim uličnim prosvjedima.

Mnogi promatrači smatraju da je Balkan previše brzo ukinuo mjere izolacije.

U Srbiji su barovi i noćni klubovi nakratko bili ponovno otvoreni kao da je opasnost prošla. Dio ljudi nastavio se rukovati.

U većinski pravoslavnoj Makedoniji vjernici su se vratili tradiciji korištenja iste žlice.

U Bugarskoj je ministarstvo zdravstva dalo zeleno svjetlo za otvaranje noćnim klubovima i diskotekama, samo tri dana nakon što su zatvoreni zbog porasta broja slučajeva.

"Nedostatak poštovanja pravila o socijalnom distanciranju u velikoj je mjeri omogućio transmisiju virusa, koji se agresivnije manifestira", rekla je epidemiologinja Eugena Tomini s albanskog Instituta za javno zdravstvo.