'Odavde nadziremo cijeli grad Kabul', kaže Halid Zadran, glasnogovornik šefa talibanske policije, koji je BBC-ju pokazao kako sustav funkcionira.

Vlasti kažu da će takav nadzor pomoći u borbi protiv kriminala, ali kritičari strahuju da će se koristiti za suzbijanje drugačijeg razmišljanja i nadzor strogih moralnih kodeksa islamističke talibanske vlade, nastalih prema njihovom tumačenju šerijatskog zakona.

U kontrolnoj sobi policajci sjede u redovima i gledaju prijenose uživo s tisuća kamera, prateći živote šest milijuna ljudi koji žive u Kabulu. Od registarskih oznaka automobila do izraza lica, sve se prati.

'U pojedinim četvrtima, kada primijetimo grupe ljudi i posumnjamo da bi se mogle baviti drogiranjem, kriminalom ili nečim sumnjivim, brzo dođemo do lokalne policije', kaže Zadran, dodavši da policija brzo izlazi na teren kako bi provjerila o čemu se radi.

Drakonsko povećanje broja kamera

Pod prethodnom vladom Kabulu su svakodnevno prijetili napadi talibana i militanata takozvane Islamske države, kao i otmice visokopozicioniranih osoba i krađe automobila. Kada su talibani ponovno preuzeli vlast 2021., obećali su da će suzbiti kriminal.

Dramatično povećanje broja nadzornih kamera u glavnom gradu znak je rastuće sofisticiranosti u načinu na koji provode zakon i red. Prije njihovog povratka samo 850 kamera bilo je postavljeno u glavnom gradu, kazao je glasnogovornik sigurnosnih snaga koje su svrgnute s vlasti. Međutim u posljednje tri godine talibanske vlasti uvele su i niz drakonskih mjera kojima se ograničavaju prava i slobode ljudi, osobito žena.

Vidljivi i najsitniji detalji

Sustav nadzora, kojem su posvjedočili novinari BBC-ja, ima opciju praćenja ljudi pomoću prepoznavanja lica. U kutu jednog zaslona iskaču slike sa svakim licem kategoriziranim prema dobi, spolu te imaju li bradu ili masku za lice.

'Za vedrih dana možemo zumirati pojedince koji su kilometrima udaljeni', kaže Zadran.

Talibani čak nadziru svoje osoblje. Operateri su tako fokusirali kamere na kontrolnoj točki, na kojoj su vojnici otvorili prtljažnik automobila radi pregleda, i zumirali da bi pažljivo proučili sadržaj u njemu.

Ministarstvo unutarnjih poslova kaže da su kamere 'značajno pridonijele povećanju sigurnosti, smanjenju stope kriminala i brzom hvatanju počinitelja'. Dodaje se da su uvođenje nadzornih kamera i kontrola motocikala doveli do smanjenja stope kriminala za 30 posto između 2023. i 2024., no nije moguće neovisno provjeriti te brojke.

Krše li se ljudska prava?

Međutim organizacije za ljudska prava zabrinute su zbog toga što se ne zna koga se sve prati i koliko dugo. Amnesty International kaže da je postavljanje kamera 'pod krinkom nacionalne sigurnosti' samo izlika za to da talibani nastave svoju drakonsku politiku koja krši temeljna prava ljudi u Afganistanu, najviše žena.

Po zakonu one ne smiju govoriti izvan svojih kuća, iako se u praksi to ne provodi striktno. Tinejdžericama je onemogućen pristup srednjem i visokom obrazovanju. Ženama su općenito zabranjeni mnogi oblici zapošljavanja. U prosincu su one koje su se školovale za primalje i medicinske sestre rekle za BBC da im je naređeno da se ne vraćaju na nastavu. Iako su žene i dalje vidljive na ulicama gradova poput Kabula, od njih se zahtijeva da nose pokrivalo za lice.

Fariba, mlada diplomantica koja živi s roditeljima u Kabulu, ne može naći posao otkako su talibani došli na vlast. Za BBC kaže da postoji 'značajna zabrinutost da bi se nadzorne kamere mogle koristiti za praćenje toga nose li žene hidžab'. Talibani kažu da samo gradska policija ima pristup sustavu nadzornih kamera, a da ga tzv. talibanska policija za moral ne koristi.

Ali Fariba je zabrinuta da će kamere dodatno ugroziti one koji se protive talibanskoj vlasti. 'Mnogi pojedinci, posebno bivši pripadnici vojske, zagovornici ljudskih prava i prosvjednice, bore se za slobodno kretanje u tajnosti', kaže.

Kineske kamere?

Human Rights Watch kaže da Afganistan nema zakone o zaštiti podataka koji bi regulirali to kako se snimke nastale nadzornim kamerama čuvaju i koriste. U policiji objašnjavaju da se podaci čuvaju samo tri mjeseca, a prema ministarstvu unutarnjih poslova, one ne ugrožavaju privatnost jer njima 'iz posebne i potpuno povjerljive prostorije upravlja određena i stručna odgovorna osoba'.

Čini se da su spomenute kamere kineske proizvodnje. BBC-jevi novinari vidjeli su na opremi ime Dahua, a ta je tvrtka povezana s kineskom vladom, no demantirana su ranija izvješća o tome da su talibani u pregovorima s kineskom tvrtkom Huawei Technologies o kupnji kamera. Talibanski dužnosnici odbili su odgovoriti na pitanja BBC-ja o tome odakle su nabavili opremu.

Skupe donacije običnih Afganistanaca za kamere

Dio troškova instaliranja nove mreže pada na obične Afganistance, a njih taj sustav nadzire. U kući u središtu Kabula BBC je razgovarao sa Šelom, od koje je zatraženo da plati neke od kamera postavljenih na ulicama u blizini njezine kuće.

'Tražili su tisuće od Afganistanaca iz svakog kućanstva', kaže ona. To je velik iznos u zemlji u kojoj one žene koje imaju posao mogu zaraditi samo oko 5000 afgana (68 dolara) mjesečno.

Humanitarna situacija u Kabulu, i općenito u Afganistanu, i dalje je neizvjesna nakon godina rata. Gospodarstvo zemlje je u krizi, a slanje međunarodne pomoći uglavnom je zaustavljeno otkad su se talibani vratili na vlast. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 30 milijuna ljudi treba pomoć.

'Ako bi obitelji odbile platiti za kamere, prijetilo im se isključenjem vode i struje u roku od tri dana', dodaje Šela. 'Morali smo dizati kredite da pokrijemo troškove. Ljudi gladuju - što će im ove kamere?' poručuje. Talibani kažu da ako ljudi ne žele dati doprinos, mogu podnijeti službenu žalbu.

'Sudjelovanje je bilo dobrovoljno, a donacije su bile u stotinama, ne tisućama', inzistira Zadran, glasnogovornik talibanske policije. Unatoč njihovom uvjeravanju, borci za prava unutar i izvan Afganistana i dalje su zabrinuti oko toga kako će se koristiti tako moćan sustav nadzora. Džaber, prodavač povrća u Kabulu, kaže da kamere predstavljaju još jednu stvar zbog koje se Afganistanci osjećaju nemoćno.

'Tretiraju nas kao smeće, uskraćuju nam priliku da zaradimo za život, a vlasti nas smatraju bezvrijednima. Ne možemo učiniti ništa', rekao je za BBC.