Najrazornije poplave u posljednjih 100 godina u Italiji odnijele su 14 života, a 20.000 ljudi oduzele su dom. Poplave su pokrenule bujicu pitanja o tome zašto milijarde eura namijenjene stabilizaciji tla dosad nisu iskorištene
Jasno je da nitko nije mogao spriječiti da u Italiji u 48 sati padne kiše kao u pola godine. No za prekomjerno krčenje šuma, industrijsku poljoprivredu i stočarstvo prevelikih razmjera, nezakonitu gradnju i loše održavanje vodotoka odgovornost snose državne i lokalne vlasti.
U poplavama u sjevernoj regiji Emiliji Romagni i Le Marcheu na istoku zemlje poginulo je najmanje 14 ljudi, a 20.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Deseci gradova su potopljeni, uz tisuće aktiviranih klizišta.
vezane vijesti
Dvije trećine svih klizišta u Europi dogodi se u Italiji, a 94 posto općina u opasnosti je od njih, poplava ili erozije obale. Vlasti su toga godinama svjesne, a novca za ublažavanje hidrogeološkog rizika ima napretek. Javnost je sada bijesna jer ogromna sredstva dodijeljena građevinskim projektima za suzbijanje hidrogeološke nestabilnosti nikad nisu iskorištena.
U proteklih 20 godina u Italiji je financirano više od 11.000 projekata u tu svrhu, vrijednih 10,5 milijardi eura. No dovršeno ih je samo nešto manje od 5000, u vrijednosti od 3,6 milijardi dolara. Ništa čudno za Italiju, državu koja se na razini EU-a pozicionirala na pretposljednje mjesto po korištenju europskog novca. Od sredstava dodijeljenih u programima od 2014. do 2020., do kraja prosinca prošle godine uspjela je potrošiti samo 62 posto.
Prema pisanju Politica, u 2014. vlada tadašnjeg premijera Mattea Renzija dodijelila je 8,4 milijarde eura za ublažavanje hidrogeološkog rizika, no samo mali dio tog novca doista je iskorišten. Potom je nacionalistička vlada Giuseppea Contea 2018. odbacila projekt svog prethodnika. Sredstva su uglavnom ostala nepotrošena i dodana su talijanskom planu nacionalnog oporavka nakon pandemije covida koji financira Europska komisija (EK).
Bivši talijanski premijer prošli tjedan za SkyTG24 istaknuo je da hidrogeološki radovi moraju biti prioritet broj jedan u državi, napomenuvši da treba ulagati u brane i područje oko rijeka, a ne u nogometne stadione.
Talijanski revizorski sud je pak za spor napredak hidrogeoloških radova okrivio nedostatak sposobnih ljudi u lokalnim vlastima. Prema planu oporavka, Italiji je dodijeljeno 2,5 milijardi eura za stabilizaciju tla, no i tu se očekuju kašnjenja zbog nemogućnosti Talijana da učinkovito potroše sredstva.
Sporu administraciju na lokalnoj razini dodatno su usporili zahtjevi EK za višestrukim ažuriranjima provedbe plana. Prosječnom projektu u Italiji navodno je potrebno pet godina da bude dovršen. Pored sporog administrativnog stroja, tu je problem manjka kvalificirane radne snage – inženjera, agronoma i geologa koji bi bili sposobni provesti te projekte u roku.
