Vlada Giorgije Meloni izgradila je dva prihvatna centra u Albaniji, što je prvi takav dogovor koji uključuje državu Europske unije a koji preusmjerava migrante u zemlju izvan EU-a u nastojanju da odvrati nezakonite dolaske.

Izvor, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da je brod Libra krenuo iz blizine otoka Lampeduse s neodređenim brojem migranata koji su nedavno spašeni na moru.

Rekao je da su svi muškarci s popisa zemalja koje Italija smatra sigurnima i koji će biti podvrgnuti ubrzanim graničnim kontrolama.

Trenutačno postoji 21 sigurna zemlja na talijanskom popisu, koji je nedavno povećan s 15, uključujući Bangladeš, Egipat, Obalu Bjelokosti i Tunis. Prošle je godine samo iz te četiri zemlje u Italiju stiglo 56.588 migranata.

Prema uvjetima albanskog sporazuma, do 36.000 migranata može biti otpremljeno u tu balkansku zemlju svake godine, sve dok dolaze s popisa sigurnih zemalja, što ozbiljno ograničava mogućnost da dobiju azil.

Međutim, presuda Europskog suda pravde (ECJ) donesena ranije ovog mjeseca mogla bi to poremetiti, kažu stručnjaci, jer ograničava definiciju onoga što bi se moglo smatrati sigurnom zemljom izvan EU-a.

Odlučujući o zasebnom slučaju koji uključuje Češku, Sud je rekao da se zemlja izvan bloka ne može proglasiti sigurnom osim ako se cijeli njezin teritorij smatra slobodnim od opasnosti.

"Sud je vladama rekao da mogu izraditi vlastite popise sigurnih zemalja, ali nisu u pravu ako uključuju zemlje koje imaju nesigurna područja", rekao je Matteo Villa, viši znanstveni suradnik pri ISPI think-tanku.

"Kada bi se presuda (ovdje) primijenila, teško da bi itko mogao biti poslan (u Albaniju)", rekao je, dodajući da bi ta presuda ECJ-a mogla ugroziti planove Rima samo ako je talijanski suci iskoriste za odbijanje početnih zahtjeva za slanje migranata u Albaniju.

Talijansko ministarstvo unutarnjih poslova odbilo je komentirati presudu ECJ-a.