Konzervativci Angele Merkel su se iz nemogućnosti da drugačije sastave vladu okrenuli socijaldemokratima (SPD) te produžili svoju 'veliku koaliciju' nakon što krajem prošle godine nisu uspjeli pregovori s FDP-om i Zelenima.

Rezultat ponovne suradnje desnih i lijevih je 177 stranica dug sporazum o koaliciji, postignut prošlog mjeseca nakon teških pregovora. Tim dokumentom dominira fraza 'željeli bismo...', što ostavlja mnogo prostora za buduće nesuglasice.

'Mirovine, zdravstvo, Europa i migrantska politika su područja na kojima su u koalicijskom sporazumu ugrađeni eksplozivi', ističe Detlef Seif, zamjenik glasnogovornika za EU parlamentarnog bloka Angele Merkel.

Pošto je prošlo više od pet mjeseci od izbora u rujnu, Merkel je veoma svjesna da glasači očekuju da će se nova vlada koja stupa na funkciju u srijedu početi baviti ekonomskim, društvenim i sigurnosnim aspektima koji zanimaju građane.

'S našim koalicijskim sporazumom imamo knjigu punu zadataka i ciljeva za implementaciju', poručila je kancelarka u ponedjeljak.

U taj dokument je stavljena klauzula koja za dvije godine predviđa reviziju napretka i daje mogućnost stranama da napuste koaliciju ako neće njome biti zadovoljni.

SPD je na suradnju s konzervativcima pristao nakon što su dobili garancije da će se provesti politike koje žele njihovi članovi od kojih su mnogi nakon izbora htjeli da stranka ode u oporbu, smatrajući kako je za njezin najlošiji izborni rezultat od Drugog svjetskog rata kriva suradnja s blokom Angele Merkel.

Socijaldemokrati posebice inzistiraju na socijalnim reformama – povećanju dječjeg doplatka i izmjenama u financiranju zdravstvenog osiguranja i obrazovanja.

U koalicijskom sporazumu je predviđeno 12 milijardi eura za obiteljske, dječje i socijalne mjere, stabilizacija mirovina, smanjivanje broja ugovora na određeno i revizija financiranja zdravstva.

Čelnici SPD-a svjesni su da su im potrebne brze pobjede. Nedavna anketa pokazala je kako ih je prvi put prestigla krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) koja je time postala druga najpopularnija stranka u Njemačkoj.

No istaknuti članovi konzervativnog bloka smatraju kako su socijaldemokratske mjere u prošloj vladi dobile previše prostora.

U prvoj godini je usvojena njihova reforma kojom je smanjena dob za odlazak u mirovinu, te mjera o uvođenju minimalne plaće. Neki konzervativci naglašavaju kako neće dopustiti da se to ponovi i ovaj put.

Prioritet konzervativaca je zauzimanje čvršćeg stava oko imigracije nakon izbjegličke krize iz 2015., kao i financiranje unutarnje i vanjske sigurnosti.

'Ako bude prostora za manevre u proračunu, nećemo zaboraviti oružane snage', istaknuo je čelnik konzervativaca Volker Kauder na konferenciji svog CDU-a.

Bilo kakav suficit bit će primijenjen prvo na obranu, razvoj i sprječavanje kriza, a izdvajanja će biti ravnomjerno podijeljena na vojne i civilne projekte.

No čelnici SPD-a vrlo će se vjerojatno usprotiviti bilo kakvom proračunskom povećanju za obranu, a propitkivali su i cilj NATO-a da svaka njegova članica izdvaja najmanje 2 posto svog BDP-a za vojsku.

Ako se smanji njemački ekonomski rast i prihodi od poreza budu manji nego što je predviđeno, čemu bi mogle doprinijeti i nove američke carinske obaveze, planovi SPD-a o većim socijalnim izdvajanjima mogli bi doći u pitanje.

Predviđa se da će sporno biti i pitanje reforme Europske unije kojemu je dana velika važnost u koalicijskom sporazumu.

Socijaldemokrati podržavaju reformsku inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koja predviđa proračun i ministarstvo financija eurozone.

Konzervativci su SPD-u prepustili ministarstvo financija iako su na izborima osvojili više od 12 posto glasova (32,9 u odnosu na 20,5 posto).

Novi ministar Olaf Scholz blizak je Andrei Nahles za koju se vjeruje da će u travnju preuzeti vodstvo SPD-a i za koju se očekuje da će stvarati glavobolje kancelarki Merkel.