Terapije koje se koriste u liječenju infekcije covidom-19 uvelike su povećale izglede za preživljavanjem pacijenata od početka pandemije, no istraživači smatraju da ključan oblik terapije u prevenciji i liječenju bolesti - monoklonskim antitijelima, neće djelovati protiv zaraze novom podvarijantom, omikronom BQ.1.1.
Omikron BQ.1.1, koji uz podvarijantu BQ.1 sada čini većinu infekcija u Sjedinjenim Državama i brzo se širi i u ostalim zemljama, otporan je na trenutačno odobrene terapije antitijelima, kažu znanstvenici istraživačkog instituta pri Njemačkom centru za primate.
Analiza je u studenome objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet Infectious Diseases, a njezini tvorci pozivaju liječnike da se više ne oslanjaju isključivo na liječenje antitijelima u područjima u kojima je podvarijanta BQ.1.1 vrlo raširena.
Kada liječe visokorizične pacijente zaražene koronavirusom liječnici bi trebali razmotriti uvođenje ostalih lijekova poput paxlovida, rekao je voditelj studije Markus Hoffmann.
vezane vijesti
Istraživači vjeruju i da će u novim okolnostima trebati razviti nove terapije antitijelima kako bi se uspio održati zdravstveni arsenal namijenjen borbi protiv teških slučajeva covida-19.
U laboratorijskim testovima na kulturama stanica istraživači su otkrili da se podvarijanta BQ.1.1 ne uspijeva neutralizirati pojedinačnim antitijelima niti koktelima antitijela.
Podsjećaju da je BQ.1.1 najnovija podvarijanta Sars-CoVa-2, koja pokazuje otpornost na postojeće metode liječenja zaraze koronavirusom.
Pojasnili su da je uzrok rezistencije mutacija takozvanog spike proteina koronavirusa.
"S obzirom na to da raste otpornost na varijante Sars-CoVa-2, nužno je pribjeći razvoju novih načina liječenja antitijelima koja su posebno prilagođena cirkulirajućim i budućim varijantama virusa“, kazao je Stefan Pöhlmann, voditelj Odjela za biologiju zaraznih bolesti Centra za primate.
