Festival koji je na južnom dijelu Jadrana prouzrokovao seizmička kretanja i zauvijek promijenio domaću festivalsku scenu, ali i donio velike slasti šibenskim domorocima, i ove će se godine održati na istom mjestu, gotovo u isto vrijeme
Terraneo, glazbeno-ekološki festival, održat će se u Šibeniku od 7. do 10. kolovoza, a kroz pet programa okupiti 40-ak izvođača. O tome što nas čeka pitali, smo oca festivala, aktivista i prosvjetitelja, a tek onda organizatora koncerata – Matu Škugora.
Po čemu se Terraneo razlikuje od ostalih festivala?
Kada se gleda generalno, razlike u odnosu na festivale širom Europe nisu velike budući da se trudimo promovirati neke vrijednosti tipične za mnoge današnje festivale, no ako se gleda samo na Hrvatsku, istina je da se razlikujemo od ostalih svojim ekološkim kao i programom društvene odgovornosti koji uključuje npr. angažman pa i zapošljavanje osoba s posebnim potrebama.
Može zvučati pretenciozno, ali uvjeravam vas da smo potpuno iskreni u svojoj želji da u ovaj projekt uključimo čim više pripadnika lokalne zajednice, a posebno mlade te već spomenute osobe s posebnim potrebama koje su, primjerice, ove godine oslikavale festivalske zastavice kojima će prije i za vrijeme festivala biti ukrašeno središte Šibenika.
Koliko je izazov raditi festival u rodnom gradu? Na koji je način festival utjecao na imidž Šibenika kao turističke destinacije?
Sigurno da je veliki izazov, ali i motivacija raditi nešto ovakvo u gradu u kojem ste odrasli i koji vas je usmjerio prema onome što ste danas, a Šibenik i okruženje u kojem sam ja odrastao u osamdesetima nedvojbeno su me doveli do toga da sam se posvetio glazbi i da se danas bavim ovim poslom. Činjenica je, naime, da je ovaj grad tijekom godina generirao niz kreativnih pojedinaca koji su danas priznati u kulturnim krugovima, a tome je zasigurno kumovao Međunarodni dječji festival koji je svojom aktivnošću šibenskoj djeci na jedan izuzetan način približio prije svega kazalište, ali i umjetnost općenito.
Tim se neformalnim i spontanim pristupom prema djeci uključenoj, primjerice, u festivalske radionice ili kazališni program zapravo usađuje osjećaj za više društvene vrijednosti pa je samim tim značenje Međunarodnog dječjeg festivala neprocjenjivo. Terraneo vidim kao svojevrsnu nadogradnju gdje će se toj istoj djeci kad malko odrastu pružiti prilika da se iz prve ruke upoznaju s onim najboljim što nam današnja pop kultura, odnosno njen glazbeni dio, nudi. Pritom se podjednako vodi računa i o edukaciji i o zabavi, jer i jedno i drugo smatramo važnim segmentima života.
A koliko će Terraneo utjecati na imidž Šibenika kao turističkog odredišta, pokazat će vrijeme, a i onda bi netko drugi o tome trebao suditi.
Čega Šibeniku još nedostaje?
Ono što meni prvo pada na pamet je klub u kojem bi se, uz dobro osmišljen program, tijekom cijele godine mladi ljudi, prije svega studenti i srednjoškolci, aktivno uključili u kulturne aktivnosti. Ali neupitna je činjenica da se stvari miču s mrtve točke i da će neki projekti koje je osmislila i gura aktualna vlast odigrati bitnu ulogu za budućnost ovoga grada.
Tu prije svega mislim na uređenje tvrđave Sv. Mihovila u kojoj će se izgraditi amfiteatar i čime će ona postati jednom od najatraktivnijih glazbeno-scenskih pozornica u ovoj zemlji, što nedvojbeno otvara niz novih mogućnosti i za dodatni angažman Terranea i izvan festivalskog termina.
Koliko ste se ove godine oslanjali na vlastita sredstva u usporedbi s prošlom?
Omjeri su podjednaki, ali sveukupni je festivalski budžet, naravno, veći. Tako će nam za uspješnu realizaciju trebati rast od oko 40 posto i svi pokazatelji govore da ćemo ga ostvariti.
Kakva vam je suradnja s gradskom upravom?
Suradnja je, kao i lani, izuzetna i na svaki su nam način, u skladu s mogućnostima, naravno, i ove godine ljudi koji vode ovaj grad izišli u susret. Moram priznati da, sad kad rekapituliram, nisam siguran da bi se negdje drugdje u Hrvatskoj našla lokalna uprava koja bi na inicijativu potpunih neznanaca reagirala na način na koji je reagirala šibenska gradska uprava, pruživši nam punu potporu.
Očito imaju osjećaj za kvalitetne projekte od kojih će koristi imati šira zajednica i stvarno sam ponosan što sam prvi put u životu na takve ljude, kad je lokalna vlast u pitanju, naišao baš u svom rodnom gradu.
Jeste li ovo izdanje Terranea složili po vlastitom guštu ili ste se prilagođavali široj masi?
Ove godine smo odlučili napraviti veću diferencijaciju između dvije glavne pozornice i obično na ovakav upit odgovaram da sam, zajedno s kolegama, naravno, drugu slagao za sebe, a glavnu za širi krug ljudi. Tako je glavna pozornica puno više pop i to, po meni, iznimno kvalitetan pop koji ću i sam rado poslušati, a druga je avangardnija s dominantnim gitarama.
Naravno da se cijelo vrijeme osluškuje bilo publike, ali nemamo namjeru podilaziti našim posjetiteljima; želimo ih iznenađivati i upoznavati sa stvarima za koje, do trenutka dok ih nisu čuli i vidjeli uživo, nisu ni znali da im se sviđaju.
Što nedostaje da Terraneo bude baš onakav kakav ste zamišljali?
Ne bih rekao da težimo nekakvom savršenstvu, jer zapravo ni ne znam kako bi savršen festival trebao izgledati. Ono do čega nam je najviše stalo je zadržati toplu, gotovo obiteljsku atmosferu koja je na festivalu vladala lani, a za koju sam bio uvjeren da ju je nemoguće ostvariti na projektu ovolikog obima; vjerovao sam da je nešto takvo moguće samo u malim klubovima. Na sreću, prevario sam se.
Koga biste htjeli dovesti u Hrvatsku, a dosad niste uspjeli?
The Jesus Lizard, Fugazi, Mazzy Star, Battles, a volio bih kad bi jednog dana i legendarni Osječani Why Stakla odlučili ponovo zasvirati.