Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om i predsjednica saborskog Kluba zastupnika HNS-HSU-a Vesna Pusić danas je u Splitu na novinarske upite kako tumači izjavu predsjednika Ive Josipovića kako nije siguran da u Haagu sjede pravi ljudi, rekla kako ne bi trebalo komentirati boravak ljudi u Haagu dok im se ne završe sudski postupci
'Što se tiče Josipovićeva stajališta da bi u Haagu trebali sjediti neki drugi - može biti, ali onda je logično pitanje koji su ti drugi. Neki od njih su vjerojatno sjedili pred sudovima, ali ne nužno u Haagu i teško je reći na koga je drugog predsjednik mislio', izjavila je Pusić.
Po njezinim riječima što se tiče ljudi u Haagu (Ante Gotovina i Mladen Markač), sudski postupak protiv njih nije završio jer je izrečena prvostupanjska, a ne i konačna presuda i to ne bi trebalo komentirati dok ne završi postupak.
Na upit o srbijanskoj optužnici protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimra Glavaša i Tomislava Merčepa, Pusić je kazala da 'ako su optužbe protiv osoba, onda je na njima da odluče hoće li se braniti tako da odu na suđenje u Srbiju i sudjeluju u procesu'.
Nije željela govoriti o jučerašnjem početku suđenja u Mađarskoj predsjedniku Hrvatske narodne stranke (HNS) Radimiru Čačiću, optuženu za izazivanje teške prometne nesreće u Mađarskoj.
Vesna Pusić je danas kasno popodne u Splitu sudjelovala na tribini o znanosti i visokom obrazovanju, koju je organizirao Građanski forum HNS-a. U svojem izlaganju je naglasila kako je 'kontinuirano smanjivanje financiranja hrvatskih sveučilišta iz proračuna' jedan od ključnih problema.
'U zemljama Europske unije 2010. za znanost i visoko obrazovanje izdvajalo se dva posto BDP-a, a u Hrvatskoj samo 0,60 posto BDP-a', rekla je. Zauzevši se za podizanje kvalitete hrvatskih visokoobrazovnih ustanova, kazala je kako su 'naša sveučilišta u svijetu na sramotno niskim mjestima'.
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, koji je također sudjelovao na tribini, upozorio je kako su hrvatska sveučilišta 'koncepcijski postavljena po modelu od prije 50 godina'.
'Država i politika ne trebaju propisivati kako će izgledati sveučilište', kazao je Lučin. Upozorivši na nizak stupanj cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj, rekao je kako se tako u nas školuje samo dva posto radno aktivnog stanovništva, a u zemljama Europske unije čak 12 posto.