Tomislav Karamarko je u sinoćnjem govoru iznio nekoliko teza koje odskaču od njegovog uobičajenog diskursa. Riječ je o promjeni koja je kod predsjednika HDZ-a vidljiva posljednjih mjesec dana, kada je u prvi plan počeo stavljati gospodarsku strategiju HDZ-a koja se kuje u Münchenu. Ne izjašnjava se o Titovoj bisti u Uredu predsjednice iako je prošle godine govorio kako bi 'zločinca Tita izbacio s Pantovčaka'. Ne ulazi ni u sukob Grabar Kitarović–Milanović te predsjednicu i premijera poziva da 'stanu na loptu' i da ne 'rade trakavice' oko međusobnog susreta, što je izjava koju bismo inače očekivali od realnog i pomirljivog Josipa Leke.

Karamarko je definitivno okrenuo ploču, a umiveno lice pokazao je i sinoć u govoru na 25. godišnjici HDZ-a. Istaknuo je da ne želi prisvajati ekskluzivnost u domoljublju, u nekoliko je navrata spomenuo greške HDZ-a u proteklih četvrt stoljeća i priznao da je bilo 'ljudi koji su iskoristili HDZ za osobne interese'. 'Platili smo cijenu gubitkom izbora 2000. i 2011, ali tu cijenu su platili i plaćaju i hrvatska država i narod', rekao je Karamarko te poručio da je narod prepoznao odlučnost da raščiste s nepoštenjem i neradom.

'Dokaz je to da se približavaju izbori i da se približava realna mogućnost obnašanja vlasti. On je svjestan toga da je potreban jedan pristup kada ste u oporbenoj situaciji, a drugi kada ste u poziciji vlasti', kaže za tportal politički analitičar Boško Picula.

Isto je, kaže, viđeno i kod Ive Sanadera 2002. i 2003, prije nego je došao na vlast. 'Ako Karamarko pobijedi na izborima, suočit će se s nizom konkretnih problema u kojima neće biti mjesta dosadašnjoj isključivosti', misli Picula.

'Karamarko je svjestan onoga što ga čeka i morat će se voditi konstruktivnim pristupom politici, a crno-bijeli pristup ostaviti u oporbi, gdje i pripada', zaključuje.

Karamarko odustao od 'plesa na rubu radikalizma'

Politolog Anđelko Milardović misli kako je riječ o umirujućim i stabilizirajućim porukama s obzirom na to da je Karamarkov 'politički diskurs plesao na rubu radikalizma'. 'Ako se zadrži na tome, onda je pod kontrolom', kaže Milardović i dodaje kako je evidentno to da je riječ o pripremi za skore parlamentarne izbore.

'S tim se diskursom priprema za meku kampanju koju neće bazirati na ideologiji, nego na sadržaju', kaže i hvali činjenicu da je HDZ pri izradi strategije tražio pomoć minhenskog instituta koji je radio za njemačku vladu u procesu integracije Istočne Njemačke.

'Bilo bi dobro da se nastavi u ovom tonu i da se fokusiraju na taj program, da pogledaju prošlosti u oči i da više zaustave vođenje politike na tragu nedefiniranog suočavanja s prošlošću. Instrumentalizacija prošlosti u dnevnopolitičke svrhe nije suočavanje s prošlošću, nego politika prošlosti', jasan je Milardović.

Iako se u Hrvatskoj obično pred izbore intenziviraju ideološke teme i polariziranje glasača na tom tragu, Milardović smatra kako je Hrvatima dosta ideoloških prepucavanja te da se na platformi podjele više ne mogu dobiti izbori.