Primjera je za to bezboroj - od šumarstva, poljoprivrede do koncesijskih ugovora u turizmu, kazala je Budimir na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije u Hrvatskom saboru.

Izdvojila je i podatak da je, prema podacima iz prošlogodišnjeg antikorupcijskog izvješća, na razini EU zbog korupcije tijekom 2013. izgubljeno čak 120 milijardi eura što je nešto manje od godišnjeg proračuna Unije

Istaknula je i problem korupcije u trošenju javnog novca, posebno kroz postupke javne nabave koji, kako kaže, ukazuje na višeslojnu štetu koju kao društvo imamo jer se ne radi samo o gubitku novca, već i što se kroz izigravanje natjecanja, smanjuje kvaliteta i sigurnost javnih projekata, a može se dogoditi i da nabavljena dobra ili usluge ne zadovoljavaju javne potrebe.

Problem je posebice u zdravstvu, gdje s jedne strane imamo potrebu za osiguranjem standarda kvalitete zdravstvene zaštite, a s druge zaštitu i dignitet liječničke profesije te javnu nabavu koja mora biti u sferi potrebnih i učinkovitih uređaja, aparata i opreme, kazala je Budimir. Kao problem je istaknula i što se predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave ne bira na javnom natječaju, već se politički imenuje. Istaknula je i problem korupcije u sportu kojega treba zaštiti od podmićivanja, manipuliranja i namještanja natjecateljskih rezultata.

Budimir kaže da je učinkoviti alat kako bi se spriječile prijevare i korupcija u korištenju javnog novca tzv. Sporazum o integritetu ili Sporazum o poštenju na kojemu se posebice inzistira u povlačenju sredstava iz ESI fondova.

Podsjetila je kako TIH ima dva osnovna alata za mjerenje korupcije - indeks percepcije korupcije koji se temelji na procjenama neovisnih stručnjaka te globalni barometar korupcije koji se temelji na percepciji stavova građana o njihovu povjerenju u pojedine institucije. Istaknula je kako Hrvatska već dvije godine ima indeks 48, što znači da joj nedostaju dva boda da pređu granicu iz korumpirane u nekorumpirane države. Istaknula je da Danska ima 92 boda i najtransparentnija je država svijeta jer niti jedna država nema 100 bodova, a navela je i pozitivan primjer Litve, tranzicijske, postkomunističke države koja je zabilježila najveći skok od pet bodova u dvogodišnjem razdoblju, što daje nadu i Hrvatskoj da u budućnosti može porasti za određeni broj bodova.

Zaključila je da korupcija predstavlja najveću ugrozu za gospodarski, društveni i politički razvoj i prosperitet svake države, a pogotovo onih koje prolaze tranzicijsko razdoblje te da rješavanje korupcije kao sistemskog problema mora biti kategorički imperativ svih političkih aktera jer na njima leži najveći teret odgovornosti.

Članica Upravnog odbora TIH-a Livia Kardum založila se za potrebu donošenje dvaju zakona - Zakona o lobiranju u kojem bi se jasno odredilo što je lobiranje i pod kakvim uvjetima se obavlja te Zakona o zviždačima kojim bi se zaštitili svi koji ukazuju na nepravilnosti u društvu jer je činjenica da je ljudi koji na njih javno ukazuju sve više.

Srđan Kerčević, volonter TIH-a, istaknuo je da se zbog korupcije među mladima u Hrvatskoj primjećuje beznađe. Rekao je da mladi vide da se zapošljava preko veze te prestaju vjerovati u institucije i društvene vrijednosti.

Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Frano Matušić na to je rekao kako je to dosta zabrinjavajuća poruka ali nije neutemeljena, jer je problem kada takva razmišljanja mladih podupre istup nekog od odgovornih dužnosnika koji razgovara o zapošljavanju nečije kćeri ili sina.

Matušić je za rujan najavio tematsku sjednicu o vlasničkoj strukturi u medijima, a Budimir je to pozdravila i rekla kako mediji kreiraju javno mnijenja zbog čega je potrebno znati tko iza njih stoji.