Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović u četvrtak će boraviti u Sloveniji u svom prvom inozemnom posjetu otkada je, 19. veljače, preuzeo dužnost. U Otočcu ob Krki susret će se sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom. Odabir prve zemlje putovanja nakon preuzimanja političke dužnosti nosi određenu poruku i simboliku, što u ovom slučaju u prvom redu predstavlja želju da se poboljšaju odnosi sa zemljom koju Milanović smatra važnom za Hrvatsku
Odnosi između Hrvatske i Slovenije posljednjih godina nisu na osobito visokoj razini zbog različitih pogleda na problem koji je nastao nakon što je Hrvatska izišla iz arbitražnog sporazuma o granici, optuživši pritom Ljubljanu za varanje. Politolog Branko Caratan vjeruje da Milanović šalje poruku da je moguće imati dobre odnose bez obzira na otvoreni granični problem koji nije moguće lako riješiti.
'Moguće je imati dobre odnose na svim ostalim područjima, a Slovenija nam je važna jer je susjedna zemlja i imamo razvijene ekonomske odnose', mišljenja je Caratan te naglašava da u svijetu postoji niz zemalja koje imaju normalne i dobre odnose bez obzira na neriješene pogranične probleme.
vezane vijesti
Milanović je u predizbornoj kampanji više puta spominjao Sloveniju kao glavnog vanjskopolitičkog saveznika Hrvatske, tako da nije iznenađenje to što je odabrao upravo ovu zemlju za prvo inozemno putovanje. Poruke novog hrvatskog predsjednika u Sloveniji su primljene s dozom opreza jer je upravo Milanović bio premijer kada se Hrvatska odlučila povući iz arbitražnog sporazuma.
Moguće je da i sa slovenske strane skoro dođe do promjene kursa u odnosu na Hrvatsku jer se i ondje dogodila smjena vlasti. Lijevo-liberalnu vladu Marjana Šarca zamijenit će vlada desnog centra koju će predvoditi novi-stari premijer Janez Janša. Caratan kaže da je nepoznanica koliko ta promjena može utjecati na odnose, no može se dogoditi da Janša pokuša okrenuti slovensku vanjsku politiku prema Hrvatskoj.
'Očito je slovenska politika prema Hrvatskoj blokirana tvrdoglavom tezom po kojoj je pitanje granice na moru presudno pitanje za Sloveniju - što u svakom slučaju nije', smatra politolog.
Smjena vlasti na Pantovčaku očekivano će donijeti novi smjer i to ne samo u odnosu prema Sloveniji. Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović forsirala je priču s Inicijativom tri mora, kojoj Milanović nije sklon, i tvrdila da želi maknuti zemlju s Balkana.
Caratan kaže da je očito da Milanović ima drugačiji pristup.
'To je pristup koji želi da hrvatska vanjska politika djeluje na područjima na kojima postoji jak interes Hrvatske i gdje hrvatska vanjska politika realno može napraviti nešto. Osim toga, poznata je činjenica da predsjednik Milanović ne misli da je Inicijativa tri mora iole realna politika. To je politika koju su potaknule Sjedinjene Američke Države (SAD), a za koju je zainteresiran tzv. neliberalni dio novih članica Europske unije. To je projekt koji vjerojatno nikada neće zaživjeti', mišljenja je politolog.
Tu dolazimo i do pitanja koliko realno može predsjednik utjecati na opći smjer vanjske politike. Caratan kaže da predsjednik jest sukreator vanjske politike, s time da onaj dio vanjske politike koji nosi neposredne obaveze za državu vodi Vlada. 'Predsjednik može na neki način pokazati generalni smjer hrvatske vanjske politike', zaključuje Caratan.
