Pred velikim brojem pripadnika policije na središnjem trgu u glavnome gradu Erevanu prosvjednici su skandirali "Amernija bez Nikola" i "Nikol je izdajica", javlja dopisnik agencije France presse.

"Sanjamo o snažnoj i moćnoj domovini, a jedina zapreka do tog cilja je Nikol Pašinjan", izjavio je u govoru okupljenim prosvjednicima Iškan Sagatelian, čelnik oporbenog Armenskog revolucionarnog saveza (Dachnaktsoutioun).

"Nećemo stati, oslobodit ćemo se Pašinjana", rekao je.

Nikol Pašinjan pod pritiskom je oporbe otkako je Azerbajdžan porazio Armeniju u ratu za pokrajinu Gorski Karabah koji je završio sporazumom o prekidu neprijateljstva 10. studenoga i kojim je Azerbajdžan dobio velike dijelove teritorija u toj planinskoj zoni Kavkaza za koju se dvije zemlje spore desetljećima.

Oporba zato naziva Pašinjana "izdajicom" i traži njegovu ostavku i od tada je organizirala nekoliko velikih prosvjeda.

Pašinjan je na vlast došao mirnom revolucijom 2018. godine i do sada se uspio oduprijeti pritisku da podnese ostavku.

Gorski ili Nagorno Karabah je sastavni dio Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko. Kad se Sovjetski Savez raspao regija je glasala da se pripoji Armeniji i odcijepila se od Azerbajdžana u ratu 1990/94. u kojem je poginulo 30.000 ljudi, ali u svijetu nije bila priznata kao neovisna republika.

Enklava je i dalje bila dio Azerbajdžana, ali su je kontrolirali etnički Armenci uz podršku vlade u Armeniji i pregovori uz posredovanje međunarodnih sila, nikad nisu uspjeli dovesti do mirovnog sporazuma.

Ponovno izbijanje “zamrznutog sukoba” ujesen 2020. izazvalo je zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, područja kojim prolaze važni plinovodi i naftovodi te strah od uvlačenja u sukob regionalnih sila – Rusije i Turske.

Nakon šest tjedana sukoba Azerbajdžan i Armenija su pod pokroviteljstvom Rusije potpisali dogovor o prekidu neprijateljstava i veliki dijelovi su pripali Azerbajdžanu i brojni su Armenci iselili iz tih područja no prije toga su spalili svoje kuće.