Njezina posebna vrijednost, kako je rekao ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Stjepan Matković, jest u podatcima koje je pisac prikupljao iz moskovskih i beogradskih arhiva, gdje su i osobni dosjei, partijsko gradivo ili dokumenti represivnih tijela.

Pogovor knjige napisao je redatelj Antun Vrdoljak, koji upravo snima dokumentarno-igrani film o Titu. On se na predstavljanju prisjetio nekih susreta s Titom i zaključio da je pravo čudo kako je uspio izraditi mit o sebi. Podupro je izlazak knjige jer drži da je njegova povijest bila falsificirana.

Tito je između 9. i 12. svibnja 1945. osobno u Bijelom dvoru na beogradskom Dedinju naredio da se pobiju ratni zarobljenici. Tu je usmenu naredbu dobio tadašnji načelnik Trećeg, kontraobavještajnog odjeljenja Ozne, potpukovnik Jefto Šašić, piše Večernji list.

'Dali smo im priliku da se predaju i da oni koji nisu okrvavili ruke budu amnestirani! Berlin je pao, a oni nam se ne predaju!' citira se Tito u knjizi, a zatim detaljno opisuje situacija:

'Kao da ga je tek tada zapazio, pogledao je Šašića pravo u oči i u grču progovorio: Pobiti!

Šašić je netremice gledao u Tita, a on mu je dižući ruku u smjeru zapada naredio: 'Kreni u Sloveniju i Austriju i prenesi ovu naredbu komandantima naših armija!'

Simić zaključuje da je to bio najveći masovni zločin u Europi poslije kapitulacije nacističke Njemačke. Autor već više od dvadeset godina istražuje nepoznate detalje iz Titova života, a za odluku da napiše prvu biografiju doživotnog vođe bivše Jugoslavije presudno je bilo to što je sredinom 2008. godine dobio na raspolaganje stotine novih najpovjerljivijih dokumenata o Brozu, koji su desetljećima čuvani u nekadašnjem Staljinovu arhivu u Moskvi.

Povjesničar i publicist Simić kazao je u srijedu na predstavljenju knjige u Beogradu, da je zanimanje koje i danas vlada za Titom utemeljeno na tajnovitosti njegove biografije, koja je, kako je rekao, za povjesničare još uvijek nerazjašnjena.

'Knjiga 'Tito, tajna stoljeća' bit će vrlo zanimljiva zbog odnosa prema osobi koja kod nekih izaziva nostalgiju, a kod drugih otpor', kazao je Simić, ocijenivši da će knjiga više odgovarati revoltiranoj strani jer je u njoj Tito predstavljen kao beskompromisni političar koji se nije libio uklanjati svoje neprijatelje.

Simić je ocijenio da više nema prostora za nostalgične emocije usmjerene na Titovo vrijeme i da to ne bi smjela biti alternativa Srbiji u aktualnoj situaciji te je izrazio očekivanje da će knjiga pridonijeti tome da Srbija tu prošlost ostavi za sobom. 'Prošli smo tešku bolest, nazočili raspadu jednog režima, ušli u bolan ciklus iz kojega još nismo uspjeli izaći, pronaći svoj identitet i svoje mjesto u svijetu', naglasio je Simić.