Vila Gorica, nedaleko od središta grada, kao i vila na Koprivnici, na putu između Bugojna i Kupresa, danas su samo svjedoci prohujalih vremena kada je ovaj dio zapadnog Balkana bio u žiži interesa javnosti bivše Jugoslavije, pa i svijeta nakon lovačkih podviga nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije. Stariji Bugojanci i danas vole reći da mu je Bugojno bilo omiljeni grad.

Bugojno se, zahvaljujući upravo Titu, u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata snažno razvilo na gospodarskom, društvenom, kulturnom i sportskom planu. Bugojno je bilo među deset gradova bivše Jugoslavije po nivou BDP-a po glavi stanovnika!

Inače, krajem srpnja 1993., ekstremni dio Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zapalio je Titovu vilu Gorica, koja je izgrađena 1968., kao i vilu Branka Mikulića, bivšeg predsjednika Saveznog izvršenog vijeća (SIV), koja je izgrađena do nje. Tamo su danas samo gomile smeća, psi lutalice i kradljivci sekundarnih sirovina koje je zatekla i ekipa Anadolu Agency (AA).

Vila na Koprivnici također je potpuno devastirana. U blizini danas pastiri čuvaju ovce, a čak je i armatura pokradena iz zidova nekada reprezentativnog zdanja. Budući da imovinskopravni obiju vile nisu riješeni, njihova obnova nikada nije započela, mada je bilo interesenata i iz bogatih arapskih zemalja.

'Tito je volio sam reći da je vrlo rado dolazio u ove naše krajeve. Čak 17 puta je boravio ovdje. Primao je tu diplomate najvišeg ranga i donosio najznačajnije odluke vezane za budućnost bivše Jugoslavije. Tu su bila njegova dva reprezentativna objekta, vila na Gorici i Koprivnici. Kad je riječ o vili na Koprivnici, Bečlije su nakon aneksije Bosne i Hercegovine imali preko 70 vikendica baš na tom području. Smatrali su da je to najljepši dio Habsburške monarhije. No i ova vila izložena je rapidnom propadanju', govori za Anadolu Agency Mirsad Bušatlija, profesor povijesti i autor knjige 'Povijest Bugojna'.

Tito se, govori Bušatlija, najbolje osjećao u ovom kraju. Tu je primao diplomate najvišeg ranga iz čitavog svijeta. Bugojno je nekada imalo mudro lokalno rukovodstvo koje je privlačilo Tita u ove krajeve, a on je to znao vratiti na svoj način. Bugojno je bilo u ekspanziji u svakom pogledu.

Što je ostalo danas?

Iako smo u više navrata o ovoj temi namjeravali razgovarati i s načelnikom Bugojna Hasanom Ajkunićem, on jednostavno nije odgovarao na naše pozive, niti se s novinarima Anadolu Agency htio susresti prilikom našeg posjeta tom gradu.

Profesor Bušatlija tvrdi da općinska administracija radi na tome da se pitanje Titove ostavštine u Bugojnu 'otvori i riješi'.

'Jednostavno puno je tih pravnih subjekata, a želja je da se to spusti na lokalni nivo i da vratimo brend lovnog turizma koji svakako nedostaje državi BiH. Mislim da bi tu privreda ovog kraja mogla pronaći sebe i ponovno vratiti imidž gradu koji je nekad imao', govori Bušatlija.

Tajnik Lovačkog društva Bugojno Mehmed Hadžibegović podsjeća da je Tito u Bugojnu ustrijelio medvjeda koji je bio svjetski prvak.

'Tito je često dolazio u Bugojno uvijek otprilike u studenom mjesecu. Imao je dvije vile. Iako su one sada devastirane, objekti koje je koristio za lov su prilično očuvani. Mi smo ih poslije rata uspjeli donekle urediti i pustiti u funkciju. Od nekih sedam, osam objekata, mi smo četiri osposobili za funkciju. Danas imamo puno upita od lovaca koji su ovdje dolazili i prije i poslije rata. Žele da dođu u Bugojnu. Imamo interesa za lov više nego imamo pravo odstrijeliti po suglasnostima koje dobivamo iz Srednjobosanskog kantona', priča Hadžibegović te objašnjava da je teško očekivati više ulaganja kada se ne zna ko će u budućnosti gazdovati lovištem.

U Bugojnu se još sjećaju Titovih dolazaka u lov na ovom području.

'Iza njega su ostali veliki trofeji mrkog medvjeda koji je u Parizu 1974. osvojio prvo mjesto s najviše bodova. Nažalost, dosta osobnih stvari i trofeja je prodano poslije rata, 1995. i 1996. godine. Imam saznanja da je njegovo lovačko odijelo prodano u Travniku za 60 KM (oko 30,6 eura), a slavni trofej mrkog medvjeda iz 1974., nešto skuplje, oko 100 KM (51 euro). Prodani su i srebreno i zlatno posuđe', rekao je Bušatlija.

Hadžibegović dodaje da je iz vile Gorica ukradena Titovo automobil – Niva.

'Također, trofejno oružje je bilo sve do prošle godine na internetu. Riječ je o karabinu koji mu je poklonio Muamer el-Gadafi', rekao je.

Nitko ne vodi računa

Žali se jer nitko ne vodi računa o Titovim objektima koji rapidno propadaju 18 godina nakon rata u BiH.

'To su bili reprezentativni objekti u to vrijeme. Imali su 20-tak soba, bazene, atomska skloništa... Nijedna institucija ili zavod ne vode računa i nije titular ili nasljednik tih zgrada. To je velika greška. Država bi trebala učiniti nešto više i da se konačno pokrene to pitanje', ističe Hadžibegović.

Nadalje, kaže da je u vili Gorica prije agresije na BiH bio Titov muzej u koji su dolazili učenici iz cijele bivše Jugoslavije. Pred raspad Jugoslavije tu je ugledni stručnjak Asim Kurjak uspostavio i zavod za ultrazvučnu dijagnostiku jedini takve vrste u ovom dijelu Jugoistočne Europe.

'Taj potencijal mislim da se može pokrenuti. To je šansa za Bugojno i ovu regiju. Možemo ponovo brend praviti kad je riječ o tom lovnom turizmu. Pogotovo jer poslije rata privreda Bugojna i okolice stagnira. Imam saznanja da su dolazili neki ljudi iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UEA)... Čeka se podjela imovine u okviru sukcesije zemalja bivše Jugoslavije. Cilj općinske administracije je da se to vrati na lokalni nivo i da Općina Bugojno upravlja tim nekretninama. Samo u tom slučaju dalo bi se nešto napraviti. Ima potencijala, ogromne su mogućnosti da se vrati lov na mrkog medu kojeg nema više nigdje u svijetu', kazao je profesor Bušatlija.