Godišnje obraćanje: Putin prerezao plin, ali i živce Zelenskom

U vremenu u kojem ruska vojska nemilosrdno gazi na ukrajinskom frontu nije iznenađenje to da je Vladimir Putin u aktualnom tjednu uspio oteti i medijsku pozornost zapadnim vođama. Iako je na Zapadu na snazi informacijska blokada aktivnosti Kremlja, Putinovu godišnju konferenciju za medije jednim okom gledaju čak i njegovi najveći neprijatelji. Uz 'domaće' teme, poput stanja ruskog gospodarstva, rasta cijena i pada nataliteta, osvrnuo se na razgovore s Donaldom Trumpom i Bašarom al Asadom, a jednom konkretnom rečenicom osobito je iznervirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali i zapadne vođe.

'Oni zapadni stručnjaci koji misle da se Orešnik može presresti neka predlože nama i onima na Zapadu koji ih plaćaju da provedu tehnološki eksperiment. Nazovimo to visokotehnološkim dvobojem 21. stoljeća. Neka odrede neko mjesto za napad, recimo Kijev, tamo koncentriraju svu svoju protuzračnu obranu, a mi ćemo udariti Orešnikom i vidjeti što će se dogoditi', rekao je Putin te od Zelenskog dobio prikladan odgovor. 'Mislite li da razumna osoba to može reći? On je lud i mislim da to zna', spustio mu je ukrajinski predsjednik.

Ipak, još gore od nominalnih neprijatelja na Putinovoj presici prošli su rijetki preostali prijatelji ruskog lidera u Uniji. Mađarski i slovački premijer Viktor Orban i Robert Fico, naime, nadali su se da će se njihova lojalnost Putinu isplatiti tako što će nekim čudom te dvije zemlje ostati spojene na rusku plinsku pipu. Bilo bi to možda i izvedivo da cjevovod ne prolazi preko Ukrajine, no Zelenski je u Bruxellesu jasno rekao da neće produžiti ugovor o tranzitu. Putinu, što bi se reklo, ni iz džepa ni u džep – 'Gazprom će preživjeti', komentirao je – no Orban i Fico osjećaju se pomalo poniženo, pa slovački premijer sad kleči pred Ursulom von der Leyen moleći je da zamoli Zelenskog da se ipak smiluje, a njegov mađarski kolega isto traži od Bugarske, i dalje spojene na rusku pipu preko Crnog mora.

Europska vojska ipak u Ukrajini?

Na samitu europskih lidera s Volodimirom Zelenskim u Bruxellesu ipak je bolji tretman od traženja rupica u plinskom cjevovodu dobila prioritetnija tema – potencijalno slanje europskih vojnika u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili postizanja mirovnog sporazuma. Riječ je o staroj ideji Emmanuela Macrona, koji predvodi i ove pregovore, no u njima se već u ranoj fazi susreo s tolikim preprekama da se čini da će i ova iluzija važnosti Europe u globalnim svjetskim tokovima propasti prije nego što je i krenula.

Za početak, same europske države ne mogu se dogovoriti o tome što bi bili eventualni ciljevi takve misije te je li uopće pravo vrijeme za pokretanje tog pitanja. Sastav međunarodnih snaga također je predmet rasprave jer bi morao biti prihvatljiv za obje strane u sukobu. Italija predlaže da misija bude pod okriljem Ujedinjenih naroda, a drugi dužnosnici upozoravaju da bi to omogućilo Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, prevelik utjecaj. A najveći problem je taj što je Donald Trump jasno rekao da u ovoj, neki kažu, samoubilačkoj misiji neće imati nikakvu američku podršku. Evidentno je da, u slučaju reizbora, takvu podršku u ime Hrvatske neće dati ni najveći favorit na predsjedničkim izborima Zoran Milanović. Pa čak ni njegov protivnik Dragan Primorac.

Želi li EU širenje na jugoistok?

A u Bruxellesu se još jednom otvorila bolna tema proširenja EU-a na jugoistok Europe, konkretno na Srbiju, Crnu Goru i Albaniju. U još jednoj od svojih diplomatskih akcija, u kojima ostaje sam, mađarski premijer Viktor Orban pokušao je iskoristiti mađarsko predsjedništvo Vijećem EU-a kako bi izboksao suglasnost država članica za otvaranje pregovora sa Srbijom u klasteru 3 - Konkurentnost i inkluzivni rast. Iako je Europska komisija ocijenila da je Srbija tehnički spremna za dovršetak otvaranja toga klastera, osam zemalja odbilo je dati političku suglasnost za to. Među njima je bila i Hrvatska, ali i Njemačka, koja je u svom obrazloženju taksativno nabrojila sve što je Srbija posljednjih mjeseci zglajzala, od odbijanja normalizacije odnosa s Kosovom do odbijanja uvođenja sankcija Rusiji, pa se čini da je Vučićeva litijska misija odobrovoljavanja Olafa Scholza zasad propala.

Nešto bolje od Srbije prošle su Albanija, koja je otvorila pregovore u klasteru 6, te Crna Gora, koja je u ponedjeljak zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Ipak, četvrto joj je blokirala Hrvatska, koju crnogorski političari zovu 'namrgođeni susjed', po modelu dobro nam poznatom iz pregovora o pristupanju Hrvatske, kad su tu ulogu igrali – Slovenci. Hrvatska naime traži rješenje pitanja vlasništva nad školskim brodom Jadran, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, nalaska nestalih osoba te imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg se tvrdi da je bio čuvar u logoru Morinj. Nakon toga, uvjerava premijer Plenković, možda bismo južnom susjedu mogli i progledati kroz prste. Živi bili pa vidjeli.

Trump šalje kolege milijardere u fotelje veleposlanika

A Hrvatska se našla na rubu još jedne globalno interesantne priče – one o novim američkim veleposlanicima koje planira postaviti Trumpova administracija u raznim krajevima svijeta. Niti godinu dana nakon što je u fotelju u Buzinu zasjela Nathalie Rayes, u svom kratkom mandatu najpoznatija po istraživanju plitvičke janjetine i ostalih hrvatskih specijaliteta, Trump u Zagreb šalje filantropkinju i kolekcionarku umjetnina Nicole McGraw. Povjesničarka umjetnosti najpoznatija je po vođenju dobrotvorne organizacije CANVAS Art, u sklopu koje je, kaže Trump, prikupila milijune dolara za zanemarenu i zlostavljanu djecu.

U Europu iz Trumpova tima stižu još neka zanimljiva imena. Veleposlanik u Parizu postat će nekretninski mogul Charles Kushner, otac Trumpova zeta Jareda Kushnera, a iz nekretninskog sektora stiže i novi veleposlanik u Beču, agent za nekretnine iz Sjeverne Karoline Art Fisher. U London će pak sletjeti 67-godišnji investicijski bankar Warren Stephens, koji je tu fotelju zaradio doniranjem milijun dolara Trumpovoj kampanji, dok će u Ankaru doći još jedan milijarder, bivši savjetnik u Trumpovoj kampanji Tom Barrack. U Atenu pak također stiže diplomatkinja s obiteljskim pedigreom – bivša voditeljica Fox Newsa Kimberly Guilfoyle, zaručnica Trumpova sina Donalda Jr.-a Trumpa.

Ciklon koji ruši sve pred sobom

Porcija klimatskog užasa ovoga tjedna istresla se na drugi kraj svijeta, a koji nam je nešto bliži činjenicom da je pogodio prekomorski teritorij Francuske. Riječ je o arhipelagu Mayotte u Indijskom oceanu, na koji se obrušio ciklon Chido. Službeno je odnio 31 život i ozlijedio 1400 ljudi, no hitne službe strahuju od puno goreg scenarija jer se na otoku, prema tvrdnjama preživjelih, srušilo doslovno sve. 'Očekujemo tisuće, ne bi me iznenadilo i desetke tisuća mrtvih', rekla je Naouelle Bouabbas iz hitne službe na pitanje Reutersa o mogućem broju poginulih, dodavši da se zbog infrastrukture tijela nisu mogla maknuti iz ruševina. Ciklon Chido pogodio je i Mozambik te je usmrtio najmanje 73 ljudi. Zbog tragedije na Mayotteu francuski predsjednik Emmanuel Macron proglasio je ponedjeljak 23. prosinca danom žalosti, a stanovništvu obećao da će ponovno izgraditi Mayotte.

Nissan i Honda zajednički 'jurišaju' na Kineze i Teslu

Automobilsku industriju uzdrmala je vijest da se japanski divovi Nissan i Honda nalaze usred pregovora o spajanju, što bi moglo rezultirati stvaranjem giganta vrijednog 52 milijarde dolara. Cilj spajanja je zajednički razvoj električnih vozila i 'pokazivanja mišića' konkurentima na globalnom tržištu, posebno kineskim tvrtkama i američkoj Tesli. Ako bi se stvorila nova kompanija, odmah bi bila rangirana kao treći najveći svjetski proizvođač automobila, iza Toyote i Volkswagena. Nissan i Honda najavili su još u ožujku da će se udružiti u razvoju električnih vozila, a razgovori su nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima i njegove najave dosegli novu razinu.

Iako su oni još u ranoj fazi, dioničari su već pozitivno reagirali. Dionice Nissana porasle su u jednom trenutku za 23,7 posto, a Hondine su zabilježile rast od tri posto. Kombinacija Nissanove niske tržišne vrijednosti i velikih proizvodnih kapaciteta u SAD-u čini ga privlačnim partnerom. S druge strane, Honda, s tržišnom vrijednošću od 44 milijarde dolara, osigurala bi stabilnost i tehnološku snagu novonastale kompanije. Panika se posebice osjeća u Nissanu, u kojem je u studenom predstavljen hitni plan oporavka i uključuje zatvaranje 9000 radnih mjesta, odnosno smanjenje globalnih proizvodnih kapaciteta za 20 posto. Nissan već nekoliko mjeseci traži glavnog investitora, a Financial Times je u studenom izvijestio da razmatraju 'sve opcije', uključujući spajanje s Hondom. Unatoč skeptičnim pogledima nekih ulagača, analitičari smatraju da bi spajanje donijelo značajne prednosti, uključujući godišnju proizvodnju osam milijuna vozila i jaču poziciju na tržištu električnih automobila.

Krumpir otporan na toplinske valove: Ključ za buduću sigurnost hrane

Klimatske promjene sve više ugrožavaju osnovne prehrambene usjeve, uključujući krumpir, nezaobilazan dio mnogih tradicionalnih obroka, poput božićne večere. Kako bi odgovorili na ovaj izazov, znanstvenici su razvili prilagođene vrste krumpira koje mogu izdržati toplinske valove i pružiti veće prinose u uvjetima globalnog zatopljenja. Tijekom pokusnih istraživanja, provedenih u američkoj saveznoj državi Illinois, prilagođene biljke pokazale su do 30 posto veći prinos gomolja pod toplinskim stresom. Ovo je postignuto dodavanjem dvaju gena koji su poboljšali proces fotorespiracije, povećavajući energetsku učinkovitost biljaka.

'Povećanje mase gomolja od 30 posto zabilježeno u našim pokusima pokazuje obećavajući potencijal poboljšanja fotosinteze za razvoj usjeva otpornijih na klimu', izjavila je dr. Katherine Meacham-Hensold, voditeljica projekta Ripe. Projekt provode znanstvenici sa Sveučilišta Illinois (UIUC) i Sveučilišta Essex. Dr. Amanda Cavanagh sa Sveučilišta Essex istaknula je: 'Naši glavni prehrambeni usjevi ugroženi su klimatskim promjenama, a naš rad sada potvrđuje da strategije za povećanje termotolerancije mogu biti prenesene s modela na prehrambene usjeve.' Osim za blagdanske tanjure, ovaj rad mogao bi imati ključan utjecaj na zemlje u razvoju. 'Osiguravanje hrane nije samo pitanje količine kalorija, već i nutritivne kvalitete', naglasio je profesor Don Ort, zamjenik direktora projekta Ripe. Njegovo istraživanje potvrđuje da genetska modifikacija nije utjecala na nutritivnu kvalitetu krumpira.

Francuska želi minirati povijesni trgovinski sporazum

Tinta na ugovoru još se nije osušila, a već je u pitanje doveden povijesni trgovinski sporazum EU-a s blokom Mercosur (Argentina, Brazil, Paragvaj, Bolivija i Urugvaj), o kojem smo pisali u prošlom Skeneru. Dogovor žele minirati pojedine članice Unije, predvođene Francuskom. Službeni Pariz, uz podršku Irske, Poljske i Austrije, žestoko se protivi sporazumu zbog straha za opstanak domaće poljoprivrede. S druge strane, Njemačka, Španjolska i Portugal snažno ga podržavaju, ističući da predstavlja pozitivan odgovor na globalne protekcionističke trendove. 'Sporazum šalje snažnu poruku u trenutku u kojem svjedočimo suprotnom trendu ekonomske fragmentacije, posebno zbog ponovnog izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, skeptika slobodne trgovine', kaže Uri Dadush, profesor istraživač politike trgovine na Sveučilištu Maryland. Iako priznaje da će europski poljoprivrednici osjetiti negativne posljedice, Dadush naglašava da će one biti ograničene.

'Ovo je prijetnja za europske poljoprivrednike jer će najkonkurentniji svjetski poljoprivredni sektor dobiti pristup njihovu tržištu, no govorimo o minimalnoj liberalizaciji raspoređenoj na dulji vremenski period.' Također ističe da kvote za izvoz južnoameričke govedine čine manje od jedan posto potrošnje EU-a. Chris Hegadorn, profesor globalnih prehrambenih politika pariške poslovne škole Sciences Po, vjeruje da će sporazum općenito donijeti koristi Europi, uključujući njezine poljoprivrednike. 'Proizvođači francuskog sira i vina mogli bi profitirati', objašnjava, dodajući da on može poboljšati zdravstvene i ekološke standarde u zemljama Mercosura i ojačati europske veze s Latinskom Amerikom.

No francuski poljoprivrednici, poput Alix Heurtault, i dalje izražavaju duboku zabrinutost. 'Osjećamo se kao pijuni. Poljoprivrednici iz zemalja Mercosura imaju manje regulacija i niže troškove rada', kaže Heurtault. David Cayla, ekonomist sa Sveučilišta u Angersu, smatra da će europski poljoprivrednici teško konkurirati proizvođačima iz zemalja s povoljnijom klimom i plodnijim tlom. 'Ovo je pitanje prehrambenog suvereniteta', upozorava, ističući ranjivost globalnih opskrbnih lanaca tijekom pandemije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron opisao je sporazum kao 'neprihvatljiv u trenutnom obliku', a prosvjedi poljoprivrednika diljem Francuske jačaju, šaljući jasnu poruku: 'Mi vas hranimo, pokažite nam poštovanje.' Ratifikacija sporazuma, očekivana 2025., mogla bi definirati budućnost europske poljoprivrede.

Trump je problem za Europu, ali ne i najveći: Nešto je trulo na Starom kontinentu

Europa se suočava s krizom neviđenih razmjera, upozorio je ugledni američki Politico. Povratak Donalda Trumpa na vlast u SAD-u mogao bi dodatno uzdrmati europsko gospodarstvo. Trump je najavio carine do 20 posto na europsku robu i povećane NATO-ve zahtjeve za financiranje, što bi mnogim zemljama EU-a značilo nove financijske izazove. Međutim Trump je samo dio problema. Prava opasnost leži u stagnaciji europske inovativnosti. Europa, nekoć svjetski lider u automobilskoj i tehnološkoj industriji, sada zaostaje za SAD-om i Kinom. Na popisu 50 vodećih tehnoloških kompanija samo su četiri europske, a niti jedan automobil s tog kontinenta nije među 15 najprodavanijih električnih modela. Investicije u istraživanje i razvoj u Uniji ostale su na oko dva posto BDP-a, daleko od ciljanih tri posto.

Najveći dio ulaganja dolazi iz Njemačke, i to uglavnom u sektor automobila koji se teško prilagođava elektrifikaciji. Dok Tesla i kineski proizvođači dominiraju tržištem električnih vozila, njemačke tvrtke još uvijek ulažu u zastarjele dizelske motore. Uz stagnaciju inovacija, EU se suočava s demografskim izazovima, energetskim troškovima i odljevom industrije. Gotovo 40 posto njemačkih tvrtki razmišlja o preseljenju izvan zemlje. Ekonomski pritisci dodatno otvaraju prostor populistima u Francuskoj i Njemačkoj, što podsjeća na političku nestabilnost Grčke tijekom dužničke krize. Iako su europski političari dosad izbjegavali ozbiljne reforme, predstojeća ekonomska oluja mogla bi ih prisiliti na djelovanje.

Ratni turizam u Ukrajini: Sigurna tura 150, opasna 3000 eura

Ratni turizam postao je in u Ukrajini, privlačeći strance iz SAD-a, Kanade, Australije, Japana i Europe. Ture, koje vode posjetitelje kroz razrušena područja poput Buče, Irpinja i Harkiva, nude uvid u ratna razaranja. Prvi ih je pokrenuo vodič Svetozar Moisejev 2023. godine, nazvavši ih 'Užasi ruske okupacije'. Obilasci uključuju osobna svjedočanstva vodiča, razgledavanje uništenih područja i razgovore s lokalnim stanovnicima. Posebno je popularan most preko rijeke Irpinj, simbol otpora ruskoj invaziji.

Agencije poput War Toursa nude ture kroz Kijev i Harkiv, gdje turisti mogu vidjeti dim s bojišnice udaljene samo 20 kilometara. Većina posjetitelja su muškarci u dobi od 18 do 70 godina, a prema vodičima, ne dolaze radi adrenalina, već kako bi podržali Ukrajince i bolje razumjeli njihov položaj. Cijene tura kreću se od 150 do 250 eura, a dio prihoda donira se ukrajinskim oružanim snagama. Međutim vodiči upozoravaju na rizike u istočnim i južnim regijama, gdje neprofesionalne ture, koje koštaju do 3000 eura, mogu biti izuzetno opasne. Državna agencija za razvoj turizma, iako oprezna zbog sigurnosnih razloga, razvija koncept 'ruta sjećanja' kako bi očuvala priče o ratnim stradanjima i otporu Ukrajinaca.