Strategija Al Kaide se sastoji u tome da zada teške udarce i da projicira sliku nepobjedivosti. Činjenica da se Osama bin Laden uspješno skrivao gotovo deset godina nakon napada na SAD 11. rujna 2001. te da je

bio ikona međunarodnog džihada bila je sinonim za uspješnost organizacije s kojom se i dalje ratuje, ponajviše obavještajnim sredstvima. Analiziraju se sve pojedinosti koje se dobivaju od pritvorenih aktivista organizacije. U Guantanamu još uvijek sjedi šesnaest tzv. komandanata iz užeg kruga Osame bin Ladena. Ne smetnimo s uma ni to da je prošlog tjedna u Njemačkoj otkrivena ćelija Al Kaide koja je radila na pripremi atentata i koja je imala direktan odnos s hijerarhijom.

Al Kaida ne može realno obnoviti islamski kalifat, iako joj je to samoproklamirani cilj. Osim toga, njena popularnost pada strelovito među Arapima zbog toga što ima jako puno muslimana koji gube život kao direktna ili indirektna posljedica djelovanja Al Kaide. Tu je i proces demokratizacije arapskih zemalja koji, po definiciji, okreće leđa radikalizmu i džihadistima.

Međutim, Al Kaida nastavlja djelovati i ima, nemojmo se zavaravati, mnogo operativnih ćelija iako obavještajni podaci govore da u užem krugu boraca nema više od tisuću ljudi. Mnogi, doduše, kao što se dogodilo u Pakistanu, a što je otkriveno i putem WikiLeaksa, dobivaju izravnu pomoć tamošnjih obavještajaca, iz čega je jasno da se Barack Obama, iako je diplomatski izjavio da je akcija eliminiranja Osame bin Ladena provedena u suradnji s Pakistanom, što je njihov predsjednik jučer demantirao, odlučio na potpuno samostalno djelovanje, ponavljamo, pred nosom pakistanske vojske, koja kilometar od skrovišta Bin Ladena ima jednu od najmodernijih kasarni.

Neprestano kretanje Osame bin Ladena, naročito nakon intenziviranja zračnih napada bespilotnim letjelicama u regiji Waziristan, kao i uhićenje nekoliko vođa Al Kaide u Pakistanu (zbog vrlo kvalitetnoga rada CIA-inih operativaca), oslabili su vodstvo organizacije i nije moguće da će se pojaviti netko tko će te teroriste voditi kao što je činio Bin Laden, iako postoji serija pomoćnika među kojima će se sada podijeliti ta 'odgovornost'.

Ayman al Zawahiri – Jedna od najrelevantnijih figura organizacije, praktični označen kao 'broj dva', jer tako i figurira na popisu najtraženijih zločinaca SAD-a koji i danas nudi nagradu od 25 milijuna dolara osobi koja pomogne da ga se ulovi, živog ili mrtvog. Al Zawahiri je Egipćanin (Bin Laden je bio Saudijac), po zanimanju okularni kirurg, te ga se smatra odgovornim za planiranje napada na WTC u New Yorku, kao i za vrlo krvave napade na veleposlanstava SAD-a u Keniji i Tanzaniji 1998. Al Zawahiri je i osoba najviše prisutna u medijima. Od 2003. je emitirao oko 40 videoporuka kao službeni glasnogovornik Al Kaide.

Abu Yahya el Libi – Riječ je o 'teološkom' lideru Al Kaide. Postao je radikalni džihadist u Mauritaniji devedesetih i tada se pridružio Bin Ladenu. Kao i Al Zawahiri, najčešći je gost u videoporukama organizacije.

Khalid al Habib – Od 2008. je smatran vojnim zapovjednikom Al Kaide, odgovoran za superviziju terorističkih operacija, naročito na jugoistoku Afganistana. Njegov partner na jugozapadu je bio Abd al Hadi al Iraqui, kojeg je lani uhitila CIA i prebacila u Guantanamo.

Adnan el Shukrijumah – FBI ga smatra odgovornim za operacije izvan Afganistana. Rođeni je Saudijac, emigrirao je u SAD s ocem, imamom koji je radio u Brooklynu, u New Yorku. Vodeći je stručnjak Al Kaide za američko društvo i kulturu. Sumnjiči ga se za napade u Panami, Norveškoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Atiyah Abd al Rahman – Stručnjak za eksplozive. Partner Osame bin Ladena još od osamdesetih. Nestao je nakon napada 11. rujna u brdima Afganistana i posebno je zanimljiv Amerikancima jer djeluje kao veza Al Kaide s drugim džihadističkim organizacijama na sjeveru Afrike i Bliskog istoka.

Ipak, pravo nasljedstvo Osame bin Ladena su tisuće pojedinaca i organizacija, čak i u zemljama Latinske Amerike, koje su spremne voditi rat protiv 'američkog imperijalizma' i 'neprijatelja islama'.