Uoči predstojećih parlamentarnih izbora, čini se, stanje je nepromijenjeno: pretpostavlja se da će odaziv biti još manji, a njihov ishod uobičajen. Barem tako prognoziraju sugovornici tportala.

Pomutnju u dijaspori pokušava unijeti umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs kao nositelj liste Hrvatskog bila, zbog čega je izbačen iz HDZ-a te se tumači da 'igra' za Zorana Milanovića. SDP nema svoju listu za dijasporu, Most gura svoju uz potporu Hrvatskih republikanaca iz BiH dok je stranka Možemo za nositeljicu postavila 21-godišnju studenticu.

Otežavajuća okolnost za HDZ-ove konkurente jest D'Hondtova metoda preračuna glasova u broj mandata jer zbog velike disproporcije u podršci za ulazak u Sabor ne samo da nije dovoljno prijeći prag od pet posto, nego - kao na posljednjim izborima - ni 20 posto nije dovoljno, već se sva tri mandata dodjeljuju pobjedničkoj listi.

Predsjednik Milanović se velik dio svog mandata otvoreno sukobljavao s premijerom Plenkovićem upravo zbog statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ovaj se snažno promovirao kao zaslužan za otvaranje pregovora te države oko članstva u Europskoj uniji, a neslužbeno se može doznati da će predizbornu šutnju u Hrvatskoj dočekati upravo u Mostaru, na otvaranju tamošnjeg tradicionalnog gospodarskog sajma.

Tko izlazi na izbore

'Mogući su različiti scenariji, no iz iskustva i atmosfere koja ovdje vlada rekla bih da HDZ sigurno ide prema osvajanju tri saborska mandata. Ne zato što svi Hrvati podržavaju tu stranku, nego zato što jedino oni sa sklonošću HDZ-u izlaze na izbore. Njih se vrlo pažljivo organizira kako bi glasali i kako bi se HDZ BiH dodvorio Plenkoviću i sestrinskom HDZ-u', kaže za tportal politička analitičarka i savjetnica za odnose s javnošću iz Sarajeva Ivana Marić.

'Teško da će se netko drugi uspjeti organizirati na sličan način jer odaziv ovisi o osobnom i partijskom angažmanu - a tu je HDZ neprikosnoven. Ovdje vlada sve manji interes za izbore općenito, a pogotovo za izbore u susjednoj Hrvatskoj. Na njih će uglavnom izaći ljudi koji u svemu vide svoju osobnu korist, a eventualno i dio njih koji žive u pograničnom području', predviđa Marić.

Ona se slaže da je Milanović svojom promjenom retorike stekao simpatije dijela birača u BiH, što je dosta nezgodno za HDZ, no vjeruje da to ipak nije dovoljno za ozbiljniji izborni rezultat. U drugom krugu predsjedničkih izbora prije četiri godine, podsjeća Marić, osvojio je jedva tri tisuće glasova.

'Za više od toga potrebna je ozbiljna organizacija, a nju nema nitko osim HDZ-a. Druge stranke s hrvatskim predznakom također se ne žele zamjerati, a Ljubo Ćesić Rojs zapravo odavno nije previše aktivan u Bosni i Hercegovini i teško da će pokrenuti birače na akciju. Za to ovdje treba imati utjecaj, zadužiti ljude, obećati im nešto da bi prepoznali svoj interes. HDZ ima monopol na to. Milanović možda jest simpatičan dijelu građana, ali to nije dovoljno - a svakako se ne gleda blagonaklono na njegovo koketiranje s Miloradom Dodikom. Uostalom, ni u ovdašnjim medijima koji prate Hrvate on nije previše zastupljen, niti izaziva veliku pažnju', kaže Marić.

Kako se izbori održavaju u srijedu, moguće je da će županije s hrvatskom većinom proglasiti neradni dan - no ni to, predviđa ona, neće potaknuti veći odaziv na biralištima.

Što se događa u Mostaru

Novinar i donedavni glavni urednik portala Bljesak Berislav Jurić također smatra da se na predstojećim izborima omjer snaga uglavnom neće mijenjati.

'Milanović možda galami u korist Hrvata u BiH, ali HDZ ima takvu mašineriju da pored njih nitko nema šanse. Znakovito je da Plenković svoju kampanju za svaki slučaj završava u Mostaru, a čak se spekulira da će biti gost na otvaranju velikog mosta u Počitelju', kaže Jurić za tportal.

On upozorava na krajnje rubnu, ako ne i potpuno nezakonitu praksu koja se posljednjih dana bilježi u Mostaru.

'Ovdje povjerenici mjesnih zajednica s biračkim popisima obilaze naselja i nagovaraju građane da se registriraju kako bi mogli glasati na izborima. To definitivno nije u njihovom opisu posla, niti u skladu sa zakonom, a jasno je komu ide u korist', upozorava Jurić.

Za pojašnjenje, na parlamentarnim izborima pravo glasa automatski imaju građani s hrvatskim osobnim iskaznicama, a oni koji imaju tek državljanstvo ili eventualno putovnicu za to se moraju prethodno registrirati.

'Plenković je svoju kampanju bazirao na europskom putu Bosne i Hercegovine i nametnuo se kao zaštitnik Hrvata, a u kombinaciji sa stranačkom infrastrukturom uspjeh na izborima vrlo je izvjestan. Rojs? On je zapravo malo kome zanimljiv izuzev manjem dijelu braniteljskih udruga. Uostalom, u Bosni i Hercegovini vlada toliki politički kaos da se malo tko uopće može posvetiti još i izborima u Hrvatskoj', zaključuje Jurić.