'Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave', rekao je Merz u stožeru CDU-a u Berlinu nakon što je objavljeno da je Unija CDU/CSU s 28,8 posto (prema prvim izlaznim anketama 29 posto) glasova pobijedila na izborima u Njemačkoj.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) druga je politička snaga (oko 20 posto). Na trećem mjestu je Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) s osvojenih oko 16 posto glasova. Slijedi stranka Zeleni (13,5 posto) te stranka Ljevica (oko devet posto). Više pročitajte ovdje.

U ovom trenutku situacija je prema novim izlaznim anketama sljedeća:

• CDU/CSU - 28,8 posto
• AfD - 20,2 posto
• SPD - 16,2 posto
• Zeleni - 13,5 posto
• Linke - 8,5 posto
• FPD - 4,9 posto
• BSW - 4,7 posto

Merz je u obraćanju rekao da je svjestan zadaće koja stoji pred njim, ali da će učiniti sve da Njemačka što prije dobije učinkovitu vladu. On je istodobno ukazao i na predizbornu kampanju koja je, kako je rekao, bila žestoka, ali je iskazao poštovanje za političku konkurenciju.

Njegov zadatak neće biti jednostavan. Njemačka se suočava s dubokim unutarnjim podjelama, rastom krajnje desnice i promjenama globalnog poretka koje potkopavaju tradicionalne saveze.

Oglasio se i Trump, a veze sa SAD-om komentirao i sam Merz

'Izgleda da je konzervativna stranka u Njemačkoj pobijedila na vrlo važnim i dugo iščekivanim izborima. Slično kao u SAD-u, narod Njemačke se umorio od politike bez zdravog razuma, posebno po pitanju energetike i imigracije, koja je godinama prevladavala. Ovo je sjajan dan za Njemačku i za Sjedinjene Američke Države pod vodstvom gospodina Donalda J. Trumpa. Čestitke svima – neka uslijedi pobjeda', poručio je američki predsjednik Donald Trump nakon objave izlaznih anketa.

Merz je ustvrdio da je njegov glavni politički prioritet 'što brže ojačati Europu kako bi postala neovisna o Sjedinjenim Američkim Državama u području obrane'.

'Nikada nisam mislio da ću ovo morati reći na televiziji, ali nakon izjava Donalda Trumpa prošlog tjedna, jasno je da ova američka vlada ne mari za Europu', rekao je Merz, misleći na smanjenje Trumpov prijedlog o smanjenju vojne potpore europskim saveznicima.

Merz je također osudio postupke Elona Muska, tvrdeći da se ovaj 'miješao u njemačke izbore', što je usporedio s propagandnim metodama kakve su se mogle čuti 'iz Moskve u prošlosti'.

Tko je Friedrich Merz?

Nikada u povijesti jedan njemački šef vlade nije imao više afiniteta prema Sjedinjenim Državama, piše Politico. Friedrich Merz sprema se postati najameričkiji njemački kancelar.

Tijekom svoje karijere više od 100 puta posjetio je SAD, a Ronald Reagan, bivši američki predsjednik, jedan je od njegovih političkih uzora. Reaganova rečenica 'Devet najstrašnijih riječi u engleskom jeziku su: 'Ja sam iz vlade i ovdje sam da pomognem' postala je simbol Merzovog skepticizma prema državnoj intervenciji.

Ipak, odnosi između SAD-a i Europe doživjeli su drastične promjene. Dok je Merz na korak od preuzimanja vlasti u Njemačkoj, njemu draga Amerika se od nezamjenjivog prijatelja pretvorila u neprijatelja. Merz i drugi europski čelnici sve više vide SAD više ne kao 'svjetionik', već kao još jednu silu koja se, uz Rusiju i Kinu, pridružuje narušavanju sve krhkijih demokracija.

'Ovo je doista promjena jedne ere', rekao je Merz na pozornici Minhenske sigurnosne konferencije ranije ovog mjeseca, nakon što je američki potpredsjednik JD Vance održao govor u kojem je europske centrističke stranke - a ne Rusiju ili Kinu - označio najvećom prijetnjom europskoj sigurnosti. 'Ako sada ne čujemo ovo upozorenje, moglo bi biti prekasno za cijelu Europsku uniju', rekao je tada Merz.

Vanceov nastup u Minhenu vjerojatno će ući u europsku povijest kao epohalni pomak jednako značajan kao i govor Vladimira Putina 2007. na istoj konferenciji, kada je ruski predsjednik efektivno objavio rat liberalnom poretku predvođenom SAD-om. No sada je upravo američka administracija ta koja okreće leđa tom konsenzusu.

Merzov uspon, pad i povratak

Merz je u braku sa sutkinjo Charlotte Merz, s kojom ima troje djece. Obitelj živi u Arnsbergu, u regiji Sauerland. Osim politike i poslovnih interesa, Merz je strastveni pilot s licencom i posjeduje dva privatna zrakoplova.

Rođen je 11. studenog 1955. u Brilonu, u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija. Merz potječe iz katoličke obitelji; njegov otac Joachim Merz bio je sudac i član CDU-a, a majka Paula Merz (rođena Sauvigny) došla je iz ugledne lokalne obitelji francuskog hugenotskog podrijetla.

Merz se još u srednjoj školi pridružio CDU-u. Prema vlastitom priznanju, nije bio dobar student, rano je počeo konzumirati alkohol i cigarete, a i bio je pomalo buntovan. Unatoč tome, bio je pod utjecajem duboko ukorijenjene konzervativne kulture. Nakon što je kratko služio vojsku, Merz je otišao na sveučilište u Bonnu, tadašnjem glavnom gradu Zapadne Njemačke, gdje je studirao pravo.

Nakon položenog pravosudnog ispita, radio je kao sudac u Saarbrückenu, a potom kao pravni savjetnik u Udruženju kemijske industrije od 1986. do 1989. Te godine počinje i njegova politička karijera.

Merz je postao konzervativni član Europskog parlamenta 1989. godine, u godini kada je pao Berlinski zid, a pet godina kasnije izabran je u njemački Bundestag, gdje je razvio blizak odnos s Wolfgangom Schäubleom, CDU-ovim veteranom i snažnim zagovornikom integracije u Europsku uniju. Pod Schäubleovim vodstvom, Merz se uzdigao i smatran vjerojatnim kandidatom za kancelara.

Merzova karijera doživjela je zaokret 2002., kada je izgubio borbu za vlast u CDU-u protiv Angele Merkel. Usred svjetske financijske krize 2008. objavio je pohvalu slobodnom tržištu pod nazivom 'Usudimo se za više kapitalizma'. Godinu dana kasnije, 2009., napustio je Bundestag kako bi radio kao korporativni odvjetnik i preuzeo vodstvo Atlantik-Brücke, lobističke organizacije koja se zalaže za transatlantske veze.

Tijekom desetljeća u privatnom sektoru, Merz je bio član brojnih korporativnih odbora, uključujući četverogodišnji mandat u američkom upravitelju imovine BlackRock, što smatra jednim od najsretnijih razdoblja u svom životu. Njegovi kritičari, međutim, tvrde da je iskoristio političke veze za lobiranje za moćne interese, postajući milijunaš u tom procesu.

Godine 2018., nakon Merkelinog povlačenja, Merz se vratio u političku arenu s namjerom da CDU pomakne udesno. Na čelo stranke izabran je 2022., nakon trećeg pokušaja, kada je CSU želio obnovu nakon 16 godina pod Merkel i poraza na izborima od Socijaldemokratske stranke (SPD) Olafa Scholza 2021. godine. 'Duboko sam dirnut', rekao je Merz nakon glasanja, na rubu suza.

'Nije baš voljen, ali ga se poštuje'

Iako je CDU/CSU osvojio najviše glasova na izborima, Merz nije osobito popularan među širim slojevima društva. Njegovo bogatstvo, veza s financijskom industrijom i korištenje vlastitog aviona za putovanja često su predmet kritika.

U zemlji koja općenito zadržava duboku skepsu prema financijskoj industriji, Merzovo bogatstvo i vrijeme provedeno u BlackRocku, američkoj investicijskoj tvrtki, često se promatraju s nepovjerenjem. Ne pomaže ni to što Merz redovito putuje zemljom svojim dvomotornim avionom, kojim sam upravlja, ostvarivši životni san o dobivanju pilotske dozvole u svojim 50-im godinama.

'Friedrich Merz nije baš voljen, ali ga se poštuje', rekao je lani za Politico Günther Oettinger, bivši visoki političar CDU-a i europski povjerenik.

Merz ipak ima reputaciju impulzivne, tankoćutne osobe sklone populističkom iznošenju stavova, posebno kad je riječ o migracijama. Oni koji ga simpatiziraju kažu da je on jednostavno kockar - osobina koju je stekao tijekom godina u privatnom sektoru - i osoba koja se ne boji oštrih rasprava.

Stroge migracijske mjere

Merz je napravio jedan od svojih najvećih rizika neposredno prije izbora. Nakon niza napada visokog profila za koje su okrivljeni tražitelji azila u mjesecima prije glasanja, Merz je promatrao kako njegovi konzervativci postupno padaju u anketama, dok je AfD rastao. U siječnju, nakon što je Afganistanac naoružan nožem u Bavarskoj napao skupinu djece predškolske dobi u parku, ubivši jedno dijete i muškarca koji je pokušavao zaštititi djecu, Merz je odlučio da je vrijeme za drastičan zaokret.

U potezu koji je srušio tabu i oslabio njemački poslijeratni 'zid' prema krajnjoj desnici, on i njegovi konzervativci udružili su se s AfD-om kako bi pokušali progurati kroz parlament niz strogih imigracijskih mjera - uključujući prijedlog za odbijanje tražitelja azila na granicama, piše Politico

Zbog Merzovog prihvaćanja podrške AfD-a, deseci tisuća ogorčenih prosvjednika izašli su na ulice diljem zemlje. 'Merzu se više ne može vjerovati', rekao je Scholz, čija je socijaldemokratska stranka lijevog centra zauzela treće mjesto na izborima u nedjelju. Robert Habeck, kandidat za kancelara Zelenih, nazvao je Merzov potez 'diskvalifikacijom' za ured kancelara.

Birači, koji su u velikoj mjeri podržavali Merzovu strogu migracijsku politiku, na kraju su se složili, dovodeći Merza na vlast.

Merz i Trump

Njemački konzervativci dugo su se nadali da će Merzova stroga politika na granicama, poslovna pozadina i poznavanje SAD-a pridobiti naklonost Donalda Trumpa.

'Merz je jedan od Nijemaca koji su najbolje povezani u SAD-u', rekao je Thomas Silberhorn, konzervativni zastupnik specijaliziran za transatlantske odnose. 'U tom smislu, vrlo sam optimističan. On također zna kako stvari funkcioniraju. Naviknut je na način razmišljanja gdje se mora govoriti jasno.'

Merz je obećao sklopiti 'dogovore' s Trumpom. U intervjuu prošlog mjeseca sugerirao je da bi Njemačka mogla pridobiti Trumpovu naklonost kupnjom američkih borbenih zrakoplova F-35 i povećanjem obrambenih izdataka kako bi Njemačka dosljedno premašivala NATO-ov cilj izdvajanja dva posto bruto domaćeg proizvoda. Unatoč Trumpovoj sklonosti carinama, Merz je također predložio oživljavanje pregovora o TTIP-u, koji su propali tijekom prve Trumpove administracije.

Do nedavno, međutim, Merzov pristup suočavanju s Trumpovom administracijom uglavnom se sastojao od poricanja razmjera izazova.

Samo dan prije Vanceovog govora na MSC-u, Atlantik-Brücke, transatlantska lobistička grupa koju je Merz ranije vodio, objavila je njegov esej o transatlantskim odnosima. 'Naš savez s Amerikom bio je, jest i ostat će od najveće važnosti za sigurnost, slobodu i prosperitet u Europi', napisao je Merz. S Trumpom, nastavio je, 'transatlantski odnosi će se ponovno promijeniti, no mi ćemo i dalje dijeliti zajedničke vrijednosti, interese i zajedničko obećanje zaštite unutar NATO-a.'

Transatlantski raskol?

Nekoliko dana kasnije, Merzov ton se drastično promijenio, a on je upozorio na transatlantski raskol. 'Razlike između SAD-a i Europe sada su poprimile sasvim novu dimenziju', napisao je u poruci svojim pristašama nakon Vanceovog govora. 'Sada više nije riječ samo o obrani; sada je riječ o našem osnovnom razumijevanju demokracije i otvorenog društva.'

Merz je usporedio trenutak s ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. godine, kada smo se, kako je rekao, 'probudili iz i morali shvatiti da naš svijet više nije onakav kakav je trebao biti.' Njemački i europski lideri postali su još više zabrinuti kada je Trump, nekoliko dana kasnije, optužio Ukrajinu - a ne Kremlj - za započinjanje rata, a zatim nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog 'diktatorom'.

Nakon toga, Merz je na skupu u saveznoj državi Hessen upozorio da 'autokratsko ponašanje na vrhu države' u SAD-u možda neće brzo nestati. 'Naš odgovor može biti samo da konačno postanemo otporni, sposobni za obranu i da u Europi stanemo na vlastite noge', dodao je.

U intervjuu sljedeći dan, Merz je upozorio da bi Europa trebala biti spremna na mogućnost da Trump okonča NATO-ovu zaštitu te nagovijestio veliki strateški zaokret, rekavši da Njemačka mora razmotriti mogućnost 'nuklearne podjele ili barem nuklearne sigurnosti' s europskim nuklearnim silama, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom.

Prije toga, njemački konzervativci su favorizirali održavanje jakih veza sa SAD-om u odnosu na pozive iz Pariza za njegovanje europske 'strateške autonomije'.

Merzova retorička promjena pokazala je koliko je sada uznemiren Trumpovom administracijom. Pitanje je hoće li sljedeći njemački kancelar uspjeti odvesti EU - koja se i sama suočava s usponom proruskih, krajnje desnih stranaka - u temeljno novom smjeru.

Merz sada izražava spremnost, iako je put naprijed još uvijek nejasan. 'Unutar ove Europe, Njemačka mora igrati vodeću ulogu', rekao je Merz na skupu u Hessenu. 'Moramo preuzeti tu odgovornost. Odlučan sam u tome.'