Neviđena šlampavost kojom je Milanovićeva vlada pristupila kandidaturi Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a doživjela je svoju punu kulminaciju prošli tjedan, nakon što je javnost doznala da je prijava poslana prije roka. Naravno da je šef HDZ-a, koji je nesklon kandidaturi Vesne Pusić za tu poziciju, odmah optužio još uvijek vladajući SDP i njegove koalicijske partnere za blamiranje po svijetu. Otvorio je mogućnost da, kad oni za koji dan preuzmu vlast, povuku kandidaturu koju je Zoran Milanović ponovo poslao u sjedište UN-a na East River, ovog puta s točnim nadnevkom i u roku
Nakon neviđenog šlamperaja koji bi imao reperkusija i da se dogodio u nekoj mjesnoj zajednici, a ne u vrhu države koja nominira kandidata za čelno mjesto svjetske organizacije, logičnima se nameće nekoliko pitanja - tko je unutar vladajuće administracije vodio kandidature i gdje je zapelo? Kako je došlo do pogreške i kako je moguće da se nije znao rok kada se počinju prikupljati nominacije? Kako nitko nije podigao slušalicu, nazvao New York i pitao kakva je procedura?
U Ministarstvu vanjskih poslova (MVEP) tportalu tvrde da nije bilo nikakve greške jer se nije znao točan rok, s obzirom da se proces prvi put provodi na ovaj način. Objašnjavaju da je ovo prvi put da je on ovako transparentan. O tome je govorila i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na konferenciji za medije u Vladi prošle jeseni, kada je najavila donošenje rezolucija o načinu izbora novog glavnog tajnika UN-a.
'Rezolucija je potom usvojena i ona nešto detaljnije govori o načinu izbora glavnog tajnika UN-a, ali je i dalje prilično općenita. Kako se nije znala točna procedura, odlučeno je da se pošalje kandidatura. Nije došlo ni do kakve greške', kazali su tportalu u MVEP-u.
Tek kada je iz Ujedinjenih naroda poslano pismo, u njemu je navedeno da je tada počeo proces. U pismu koje je došlo 15. prosinca pozivaju se zemlje članice da imenuju svoje kandidate. Nakon toga dolazi pojašnjenje da sve kandidature koje su došle ranije neće uzimati u razmatranje, nego se sugerira da se pošalju nove, što je upućeno nama i Makedoncima, čiji je kandidat Sergjan Kerim, nekadašnji ministar vanjskih poslova i predsjedajući Opće skupštine.
'Sve je ostalo isto, samo je datum bio problem. Datum je trebao biti poslije 15. prosinca 2015. Nakon što je stiglo pismo iz Ujedinjenih naroda s obavijesti da su rokovi za kandidaturu počeli teči nova odluka je potpisana 5. siječnja te je u petak 8. siječnja ponovno u New York poslana kandidatura Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a, ovoga puta u skladu s rokovima. Dakle, nije se znalo jer nije postojala procedura, a kada je došlo pismo, ponovljena je procedura, tj. samo je ista odluka o kandidaturi Vesne Pusić poslana s novim datumom', objasnili su nam u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
Davorin Lapaš s Katedre za međunarodno pravo Pravnog fakulteta iz Zagreba objašnjava da je do sada postojalo pravilo da se glavni tajnik bira prema specifičnim regijama formiranim u UN-u, s tim da glavni tajnik ne bude osoba iz jedne od pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Tako je sada došao red na tzv. regiju istočne Europe.
Na upit zašto je Hrvatska poslala kandidaturu prije roka, Lapaš kaže da je to vjerojatno bilo pitanje političke procjene i bojazni SDP-ove vlasti da HDZ-ova buduća vlast neće podržati kandidatkinju. 'Pretpostavljam, ali pravno to ne mogu tvrditi', napominje Lapaš, smatrajući da preuranjena prijava ima samo političko značenje da se to namjerava napraviti. Međutim, prema njegovom mišljenju, prijevremeno podnošenje kandidature je isto kao da se prijavite na bilo koji natječaj prije nego što je on raspisan.
'Formalna prijava treba biti poslana sada. Možemo razgovarati o političkim razlozima zašto je bilo tako i je li se htjela prejudicirati kandidatura jer se očekivalo da će nova vlast biti nesklona kandidatkinji', kaže Lapaš za tportal. Vjeruje da su vladajući sigurno znali da prerano šalju kandidaturu.
'Za sve kandidature u svim UN-ovim tijelima godinama ranije se zna kada će biti rok. Bilo je očito da poziv državama članicama još nije bio stigao, prema tome su znali da nije raspisan natječaj. Vjerojatno se radilo o političkoj najavi kandidature', objašnjava profesor međunarodnog prava.
Prema njegovom mišljenju, ne radi se ni o kakvoj grešci jer je postojeća kandidatura uvjet za ulazak u postupak izbora. 'Smatram da nije nanesena šteta državi. Pravno uopće ne, a politički će netko reći da, netko ne - ovisno o kutu gledanja. Ne vidim ni korist ni štetu', zaključuje Lapaš razgovor za tportal.
Novi glavni tajnik UN-a i nasljednik Ban Ki-moona znat će se krajem ove godine.
