Cilj Bannonova pohoda na Stari kontinent je, podsjetimo, Europski parlament, čiji se novi saziv bira u svibnju iduće godine. Zaklada bi, navodno, trebala podržati ultradesničarske stranke diljem Europe putem analiza, istraživanja javnog mnijenja te ideoloških materijala.

Prema Bannonovim najavama, njegov Pokret bi trebao imati desetak suradnika, među kojima su stručnjaci za ispitivanje javnog mnijenja i komunikacija, a krajnji cilj je pobjeda nad liberalnom Europom koju, prema nekadašnjem Trumpovu političkom savjetniku iz sjene, američko-mađarski milijarder George Soros obilno financira novcem iz svoje zaklade Otvoreno društvo, a koja je, prema nekim procjenama, dosad 'upumpala' 32 milijarde dolara u izgradnju liberalnog društva.

Bannon, koji Sorosa smatra arhineprijateljem, nedavno je izjavio kako je on 'zao, ali briljantan' te kako će borba za utjecaj u Europi biti epskog karaktera.

Pohod na Europu

Da će političku karijeru nastaviti u Europi, Bannon je dao naslutiti prošlog proljeća, kada je nastupio pred pristašama francuskog Nacionalnog fronta u Lilleu, a politički analitičari ga smatraju vještim i opasnim izbornim savjetnikom koji djeluje iz pozadine, poput snajperista.

>>> Bivši Trumpov 'Darth Vader' u Europi osniva ultradesničarski pokret kojem je cilj uništiti Sorosa

U strahu od jačanja ultradesnice, u Njemačkoj je već upaljen alarm te se sve češće čuju zahtjevi za zabranu Bannonova dolaska, no zasad ne postoji pravni okvir prema kojem bi se takvo što učinilo.

Steve Bannon rođen je 1953. godine u američkoj saveznoj državi Virginiji u siromašnoj obitelji irskih korijena koja je tradicionalno glasala za demokrate i bila vezana uz sindikate. Odrastajući pored dokova pomorske baze u Norfolku, Bannonova odluka da napusti fakultet i pridruži se američkoj ratnoj mornarici činila se kao jedina mogućnost da ostvari kakvu-takvu uzlaznu karijeru.

Osvit reganizma

Tijekom četiri godine službe na razaraču, većinom u akvatoriju Arapskog mora i Perzijskog zaljeva, Bannon se sve više zanima za politiku, osobito nakon odlaska tadašnjeg predsjednika Jimmyja Cartera sa scene i dolaska Ronalda Reagana na vlast.

Bannon, naime, u iniciranju reganizma - što se očitovalo povratkom tradicionalnim društvenim, političkim i religioznim vrijednostima, obitelji i crkvi, snažnim antifeminizmom, antikomunizmom i politikom konfrontacije s komunističkim blokom oko pitanja naoružanja poput programa Rat zvijezda - vidi svoju priliku, osobito što je Reaganovu politiku pratila i reganomija koja se temeljila na smanjivanju poreza i državnih troškova, ukidanju socijalnih prava i povlastica te poticanja individualnog poduzetništva. Stoga mladi mornar napušta vojsku i prijavljuje se na poslovni studij Harvarda, usporedo radeći kao investicijski bankar pri Goldman Sachsu.

Uprihodivši početni kapital, Bannon početkom 90-ih napušta Goldman Sachs povukavši sa sobom nekoliko kolega kako bi osnovao vlastitu tvrtku. Radilo se o maloj, tzv. boutique investicijskoj banci koja je na jedinstven i personaliziran način pokrivala medijsku industriju u procvatu. Sada već ozbiljan poslovan čovjek, Bannon se polako uspinje te za svoju banku pridobiva velike klijente, među kojima su holivudski studio MGM te izdavačka kuća Polygram.

Producentske vode

Osnažen kapitalom velikih studija, Bannon se i sam baca u producentske vode pa tako postaje izvršni producent filma 'Titus', u kojem je Anthony Hopkins zaradio nominaciju za Oscara, a utržio je i znatnu količinu novca kao jedan od pridruženih producenata megapopularnog 'Seinfelda'. Kasnije se pak bavi manje uspješnim dokumentarcima u kojima se obračunava s Carterom te istovremeno glorificira Reagana i njegovo razdoblje.

Prema vlastitom priznanju, u politički život se otvoreno upušta nakon što shvaća kako bi Amerika zbog politike Georgea W. Busha mogla spasti na niske grane i biti predmet ismijavanja. Bannon je, naime, smatrao kako je nužno proizvesti tradicionalnog američkog desničara pa je kroz niz dokumentaraca odlučio stvoriti novu američku ikonu desnice. Rezultat je bio površan jer njegova 'muza' Sarah Palin nije uspjela ostvariti zacrtano i postati prvom predsjednicom Sjedinjenih Država.

Kako je propao projekt pokreta Tea Party, konzervativnog populističkog pokreta bliskog desnom krilu Republikanske stranke, Bannon pokreće utjecajni konzervativni portal Breitbart News, čime postaje vodećim ideologom pokreta koji se u Sjedinjenim Državama naziva 'alternativna' (alt-right), a u Europi 'nova desnica'.

Novu priliku vidi u Donaldu Trumpu koji ga imenuje glavnim strategom svoje predsjedničke predizborne kampanje. U opuštenom izdanju, odjeven u japanke i kratke hlače, Bannon postaje siva eminencija Trumpova kruga koji ga opisuje kao 'pametniju i mudriju verziju' samog Trumpa. No njihova ljubav je potrajala samo šest mjeseci.

>>> Najvažniji događaji u prvoj godini Trumpova mandata

Bannon je, naime, Trumpa smatrao 'nepismenim idiotom' koji se pribojavao ulaska u Bijelu kuću, ali mu je pomogao u kreiranju imidža kako bi uspostavio vlastiti utjecaj, iako je američki predsjednik savjetnika smatrao previše radikalnim, što je i sam dokazao javno zastupajući svoje antisemitske stavove u rangu onih kakve na američkom Jugu zastupa Ku Klux Klan.

Zbog stavova Bannona napušta i supruga i to nakon što je ispisao djecu iz prestižne škole koju pohodi 'previše Židova', a sreće zbog svojeg nasilnog ponašanja nije imao i u ostala dva braka.

Njegovi pak rigidni stavovi prepoznati su diljem svijeta pa je tako postao ikona mađarskog Fidesza, njemačkog AfD-a, francuskog Nacionalnog fronta, talijanske Sjeverne lige, austrijske Slobodarske stranke i sličnih pokreta u Belgiji, Švedskoj, Finskoj i Švicarskoj te se od njega, sudeći po najavama o osnivanju Pokreta i jurišanju na Europski parlament, puno očekuje.