Peru je krajem srpnja dobio novog predsjednika - Pedra Pabla Kuczynskog, poznatijeg peruanskoj javnosti jednostavno po skraćenici PPK. Pred kongres je došao vozeći se u svom prepoznatljivom automobilu kojim dolazi na sve svoje političke skupove i koji mu je postao neka vrsta zaštitnog znaka – a to je njegova slavna tamnocrvena Kia
U svom prvom predsjedničkom nastupu Peruancima je obećao da će Peru pretvoriti u zemlju koja će biti 'nepristrana, solidarna, bez diskriminacije i bez korupcije'. Njegov mandate trajat će, ako ne bude nekakvih izvanrednih situacija, pet godina – odnosno do 2021., kada Peru obilježava dvjestotu obljetnicu svoje nezavisnosti
Fuerza Popular
Stranka predsjednika Kuczynskog u peruanskom kongresu je u manjini pa mu neće biti nimalo jednostavno ostvariti izrečena obećanja. Zato je u svom govoru zatražio podršku svih stranaka radi zajedničkog ostvarivanju ovih ciljeva. Ali njegov je govor bio stalno prekidan glasnim uzvicima 'Fuerza Popular' ('Narodna Snaga'). Prekidali su ga fujimoristi, pripadnici stranke njegove poražene protukandidatkinje Keiko Fujimori koja nije bila u dvorani jer se nalazi na odmoru u Sjedinjenim Američkim Državama.
Stranka predsjednika Kuczynskog inače se zove 'Peruanos Por el Kambio' (PPK) – 'Peruanci za promjenu'. Tako se PPK (Pedro Pablo Kuczynski), kako većina Peruanaca zove svog predsjednika, nalazi na čelu stranke koja se također zove PPK (zanimljivo je da se promjena na španjolskom jeziku pravilno piše cambio, ali je za potrebe usklađivanja ova dva akronima ta riječ u nazivu stranke promijenjena u kambio).
Zanimljiva obiteljska povijest
Povijest obitelji novog peruanskog predsjednika zaista je izuzetno zanimljiva. Obitelj predsjednika Kuczynskog židovskog je podrijetla i prije pojave nacizma živjeli su u Njemačkoj u Berlinu. U njoj je bilo znanstvenika, ekonomista, bankara i veoma važnih špijuna. Pojavom nacizma u Njemačkoj, njezini su se pripadnici raštrkali diljem svijeta. Otac novoizabranog predsjednika Perua, Max Kuczynski Schlesinger (Berlin, 1890. – Lima, 1967.), izbjegao je iz Njemačke prvo u Francusku pa zatim u Peru. Inače je bio aristokratskog podrijetla (aškenaski židov), slavni liječnik i znanstvenik koji se bavio izučavanjem tropskih bolesti s čime se nastavio baviti kasnije i u peruanskoj Amazoni
Djed i baka s očeve strane bili su poljski židovi koji su živjeli u Poznanu dok se nisu 1890. preselili u Berlin gdje se iste godine rađa njihov sin Max koji će postati doktor prirodnih znanosti i medicine. Predsjednikov otac Max sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu kao liječnik i kapetan njemačke vojske u Rumunjskoj i Turskoj. Poslije rata radi na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Odatle ga šalju u sovjetsku Rusiju da ondje osnuje fakultete medicine, i to u Minsku u Bjelorusiji i Omsku u Sibiru. Poslije je 1929. bio poslan u Brazil gdje s lokalnim liječnicima radi na razvoju cjepiva protiv žute groznice. To se cjepivo i dan-danas upotrebljava.
Njegova briljantna sveučilišna karijera prekida se u rujnu 1933. dolaskom nacista na vlast u Njemačkoj i u vrijeme donošenja prvih rasnih zakona. Uskoro je izbačen s Instituta za patologiju u Berlinu na kojem je tada radio. Iako je u njegovim službenim dokumentima na Sveučilištu pisalo da je on protestant (evangelist), preko toga je netko rukom velikim slovima ispisao ono tada kobno 'JUDEN'. Nikada se nije saznalo je li on zaista bio prešao na protestantizam ili je to samo bio pokušaj da pobjegne od mračne sudbine koja je čekala židove u Njemačkoj.
Kaiser-Juden
Kuczynski su potjecali iz krugova liberalne srednjoeuropske buržoazije. Bili su univerzalisti, racionalisti i kozmopoliti. Obrazovanje i bogatstvo, naravno, bili su katalizatori njihova društvenog napredovanja. U to vrijeme austrijskim i njemačkim židovima belle époquea pripadaju ljudi poput Sigmunda Freuda, Stefana Zweiga, Hansa Kelsena, Theodora Herzla, Gustava Mahlera... U Njemačkoj su tzv. Kaiser-Juden bili optuživani, i to od vlastite židovske zajednice, da su 'veći Nijemci od Nijemaca'. Ali kada nacisti dolaze na vlast, sudbina koja ih je čekala bit će im zajednička pa svi oni postaju žrtve nacističkog terora, i to 'ne zbog vjere, nego rase'.
Jedan od najbogatijih ljudi Berlina i uvjereni komunist koji je financirao izgradnju šetališta, parkova, perivoja oko jezera i šume Grunewald – bio je rođeni brat djeda sadašnjeg predsjednika Perua – Robert Rene Kuczynski (1876. - 1974.) za kojeg je bilo poznato kako pripada bogatoj židovskoj obitelji koja se javno ponosi svojom dugom ljevičarskom tradicijom.
On je 1933. pred nacistima izbjegao u Englesku. Bio je poznati ekonomist, demograf i bankar pa dobiva posao na prestižnom London School of Economicsu. Njegove kćeri Ruth i Brigitte bile su, također, uvjerene komunistkinje kao njihov otac Robert koji je tako 1928. predvodio njemačku službenu delegaciju koja je otišla u Moskvu na proslavu desete godišnjice Oktobarske revolucije i dolaska boljševika na vlast.
Tetka špijunka
Njegova kćerka Ruth (koja je u povijest ušla pod svojim ratnim imenom Ruth Werner i Sonia) bila je dvadeset godina sovjetska špijunka u Kini, Poljskoj, Švicarskoj i u Engleskoj. Iz engleske je ta fascinantna tetka sadašnjeg peruanskog predsjednika slala Staljinovoj tajnoj službi krucijalne informacije o Projektu Manhattan (o čemu upravo ovih dana bruje svi svjetski mediji) – koji je bio ključan za razvoj prve atomske bombe. Za sovjetsku obavještajnu službu vrbovao ju je 1935. u Šangaju njezin tadašnji ljubavnik Robert Sorge, šef NKVD-a za Japan i Kinu. Umrla je 2000. godine u Berlinu u 93. godini života.
Njezin brat, stric novoizabranog peruanskog predsjednika, poznavao je osobne spartakovske lidere Karla Kautskog, Karla Liebknechta i Rosu Luxemburg. Vodio je diskusije s Albertom Einsteinom i raspravljao s Bertoltom Brechtom oko značenja i uloge političkih romana. Špijunirao je, kao i njegova sestra, za Sovjete, živio je kasnije u Demokratskoj Republici Njemačkoj, a poznati ga je povjesničar Eric Hobsbawm nazvao najbogatijim čovjekom Istočnog Berlina.
U Istočnoj Njemačkoj bio je direktor Instituta za ekonomsku povijest, a ujedno je bio jedan od najutjecajnijih ljudi i savjetnika najmoćnijih ljudi DDR-a, predsjednika Waltera Ulbrichta i Ericha Honeckera. Nakon ujedinjenja Njemačke, on je 1992. napisao kako je DDR bila 'mješavina socijalizma, kapitalizma i feudalnog apsolutizma'. Kada je umro u 92. godini života, poznati Der Spiegel posvetio mu je čak tri svoje stranice.
Kada napušta Berlin, a prije odlaska za Peru, otac PPK-a Max Kuczyinski najprije odlazi za Pariz gdje se zapošljava kao istraživač na Institutu Pasteur. U Parizu upoznaje svoju buduću suprugu Madaleine Godard Mond, inače profesoricu književnosti u Ženevi. Ona je potjecala iz poznate hugenotske švicarske obitelji koja je utemeljila Banque Paribas. Vjenčat će se u Peruu, u Limi, kamo odlaze 1936. godine. Max je već bio poznat znanstvenik i liječnik i u Peruu uspostavlja usku suradnju s Enriqueom Paz-Soldanom – članom poznate i vrlo utjecajne peruanske intelektualne porodice. Soldana ga vrbuje da radi u Institutu de Medicina Social de la Universidad de San Marcos, a poslije i za rad u Ministarstvu zdravlja.
Život u divljini
U to vrijeme Peruom vlada ultradesničar i veliki obožavatelj španjolskog Caudilla Francisca Franca, Oscar R. Benavides koji uvodi stroge restriktivne mjere protiv španjolskih republikanaca, svih ljevičara i židova. Nitko od njih nije mogao dobiti papire za boravak u Peruu. Tu je Maxu pomoć obitelji Paz-Soldan bila presudna. Oni mu pomažu da bude postavljen za odgovornu osobu za zdravlje u peruanskoj Amazoni.
Tada Max mijenja svoje ime u 'manje židovsko ime' Maxime, uzima kao svoje drugo prezime, prezime svoje supruge - jer je njegovo prezime bilo previše sumnjivo, a da zametne trag, odlazi na rad u prihvatilište-bolnicu za gubavce (leprozne) u San Pablo koji se nalazio 350 kilometara sjeverno od Iquitosa, glavnog grada Amazone. Sa sobom je u tu divljinu odveo cijelu obitelj. I danas je vrlo teško doći do San Pabla, a tridesetih godina prošlog stoljeća to je bila prava avantura.
U tom kraju, uz rijeku i amazonsku vegetaciju, djetinjstvo provodi novoizabrani peruanski predsjednik. Njegov otac Maxim tu bolnicu, koja je do tada leprozne bolesnike držala u izolaciji, pretvara u poljoprivrednu koloniju. Tu nastavlja i svoja etnološka i patološka istraživanja.
Zanimljivo je da 1952. onamo stiže mladi argentinski liječnik, avanturist i budući legendarni revolucionar Che Guevara na svom putovanju motociklom od Buenos Airesa do Caracasa (ta epizoda prikazana je i u poznatom filmu Waltera Sallesa iz 2014. 'Diarios de motocicleta' - 'Dnevnik motociklista').
Maxime objavljuje 1939. s Enriqueom Paz-Soldanom knjigu 'La selva peruana y su colmizacion' ('Peruanska džungla i njezina kolonizacija'), a 1947. 'El pensamiento arcaico mitico del campesino peruano' ('Mitsko-arhaična misao peruanskog seljaka') u kojima kolonizatore, uništenje šuma i odnos prema peruanskim domorocima oštro kritizira. Bio je ljevičar i postaje vrlo blizak prijatelj osnivača Partido Apriste, Victora Raula Haya de la Torre koji je bio poznati reformistički političar. General Manuel Odria 1948. izvodi državni udar i Maxime je bio optužen za subverzivnu djelatnost pa godinu dana provodi u zatvoru u Limi. Umro je u 77. godini života u Limi. Imao je točno onoliko godina koliko mu danas ima sin koji je postao predsjednik Perua.
Oksforski student
Novoizabrani predsjednik Perua Pedro Pablo Kuczynski (PPK) studirao je u Engleskoj, na Oxfordu, na kojem diplomira 'politiku, filozofiju i ekonomiju'. Nakon toga još završava studij javne administracije na Princetonu u Sjedinjenim Američkim Državama. Zapošljava se u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Bavi se investicijskim fondovima i bio je član uprava nekoliko velikih kompanija u Čileu, Japanu i Tajvanu.
U Americi je proveo pola života. U prijašnjim peruanskim vladama bio je ministar ekonomije i prvi minister (premijer) u vladi predsjednika Perua Alejandra Toleda (2001. - 2006.). Morao je pobjeći iz Perua i živjeti u egzilu nakon vojnog puča generala Velasca 1968. i za vrijeme režima Alberta Fujimorija, oca njegove protukandidatkinje Keiko Fujimori na upravo završenim predsjedničkim izborima u Peruu. Još jedna bizarna zanimljivost: supruga Nancy prva je rođakinja poznate filmske zvijezde Jessice Lange
U svakom slučaju, radi se o vrlo zanimljivoj osobi s još zanimljivijim obiteljskim backgroundom ili, što bi se reklo, neobično intrigantnom ulogom njegove šire porodice u suvremenoj političkoj povijesti kako Europe, tako i Latinske Amerike, a to znači i svijeta – koja, bez ikakve sumnje, pomalo miriše neodoljivom mistikom onog itekako prepoznatljivog Marquezova magičnog realizma, zar ne?
