Brazilski ekološki aktivisti Joao Claudio Ribeiro da Silva i Maria do Espirito Santo ubijeni su iz zasjede lani u svibnju u prašumi Amazone. Mjesecima prije toga brazilskim vlastima prijavljivali su da im ilegalni drvosječe i stočari prijete smrću. Posljednje 24 godine radili su na zaštiti dijela amazonske prašume na sjeveru Brazila, a ubijeni su ubrzo nakon što je donesen zakon o ograničenju širenja poljoprivrednih površina na područja Amazone, koja se često naziva 'plućima planeta'
Dvojac je mali dio crne brojke o 365 ubijena ekološka aktivista u zadnjih deset godina samo u Brazilu, koji je prema organizaciji Global Witness (engl. globalni svjedok) najopasnija država za ekološki aktivizam.
Prošli tjedan objavljen izvještaj te organizacije dokumentira ubojstva 711 aktivista i novinara stradalih zbog upozoravanja na uništavanje šuma i prirodnih područja u cijelom svijetu. Samo 2011. ubijeno je 106 ljudi što je udvostručenje na godišnjoj razini u odnosu na prethodne tri godine.
'Trend pokazuje porast divlje globalne borbe za resurse i predstavlja najjasniji poziv na uzbunu predstavnicima država na kongresu o okolišu Ujedinjenih naroda u Riju. Jedanput tjedno događa se ubojstvo aktivista koji se bore protiv uništavanja šuma i prirodnih površina.', poručio je Billy Kyte ispred Global Witnessa.
Istraživanje provedeno u suradnji s lokalnim zajednicama, medijima, nevladinim organizacijama i akademskom zajednicom pokazuje da su brojke o ubojstvima aktivista vjerojatno veće. U brojnim zemljama ne postoje adekvatne evidencije i istrage kao ni na međunarodnoj razini.
Prema dostupnim informacijama najviše ubojstava ekoaktivista zabilježeno je u Brazilu, Filipinima i Peruu, a raširena su i u Kambodži, Kongu i Indoneziji. 'Podaci ukazuju na povezanost lokalnog i inozemnog privatnog sektora s ubojstvima aktivista', naglašava izvještaj. Navedene države nalaze se u tropskom pojasu gdje rastu biološki najvrednije svjetske prašume, koje se smatraju riznicama bioraznolikosti, a izložene su korporativnoj grabeži, lokalnoj korupciji i kriminalu.
Uzlazni trend pritiska na prirodna područja u tim državama zabilježen je u poljoprivredi, sječi drva, rudarstvu i gradnji hidroelektrana. Istovremeno uočava se trend oduzimanja vlasništva ili posjeda nad spornim zemljištima od lokalnog stanovništva, koje životno ovisi o lokalnim resursima.
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) navode da smanjuje razina gubitka šuma u cijelom svijetu u posljednjih deset godina, ali ostaje alarmantna. Od 2000. do 2010. godine u svijetu je posječeno 13 milijuna hektara šuma, što je donekle pad u odnosu na razdoblje 90-ih kada je uništeno 16 milijuna hektara. To je za oko osam puta više od šumom obraslih površina u Hrvatskoj (dva milijuna hektara).
