Liječnici Kolindi Grabar Kitarović zbog akutnog problema s vratnom kralježnicom savjetuju mirovanje, usporavanje tempa kojeg joj dužnost i obaveze diktiraju. Bi li predsjednici bilo jednostavnije otići na nekoliko tjedana na bolovanje? Sigurno bi, no u slučaju šefa države, privremeni prijenos vlasti je najkompliciraniji i propisan je Ustavom.

'U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili korištenja godišnjeg odmora, Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike.'

Dakle, ako Kolinda Grabar Kitarović odluči otići na bolovanje, njezinu dužnost obnašat će Gordan Jandroković. U trenutnoj konstelaciji vlasti, takav scenarij ne bi djelovao neprirodno s obzirom na to da oboje dolaze iz iste političke opcije.

Ako je riječ o ozbiljnoj bolesti ili nesposobnosti za obnašanje dužnosti te ako osoba na čelu države nije sposobna za donošenje odluke o privremenom zamjeniku, tu također uskače predsjednik Sabora. Za razliku od privremene spriječenosti zbog bolesti ili odmora, u ovom slučaju predsjednik Sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda.

Upravo se to odvijalo krajem studenog 1999. godine. Dva tjedna prije negoli je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izgubio bitku s bolesti, njegovu funkciju preuzeo je tadašnji predsjednik Sabora Vlatko Pavletić.

Tadašnji predsjednik Vlade Zlatko Mateša je nakon što je dobio mišljenje liječničkog konzilija koji je bio zadužen za Tuđmanovo stanje, uputio prijedlog Ustavnome sudu o razlozima koji su nastupili za privremenu spriječenost predsjednika Tuđmana da obavlja svoje dužnosti. 

Pavletiću su tada pripale sve ovlasti predsjednika RH, na maloj ceremoniji on je i prisegnuo te je ured predsjednika RH privremeno bio u Pavletićevim prostorijama u Saboru.

Pavletić je svojevrsni vršitelj dužnosti predsjednika ostao još nekoliko mjeseci nakon Tuđmanove smrti, dok na predsjedničkim izborima nije izabran novi predsjednik Stjepan Mesić.

U svojoj kratkoj političkoj povijesti od neovisnosti, Hrvatska se suočila i s prijenosom ovlasti predsjednika Sabora. Godine 2012. u fotelji šefa parlamenta sjedio je Boris Šprem. Zbog uznapredovale maligne bolesti, Šprem je dulje vremena bio hospitaliziran, a kasnije je na liječenje otišao i u SAD. Ovlasti predsjednika Sabora prenio je na jednog od potpredsjednika, tada konkretno na Josipa Leku.

Slično je i u Vladi. Iako Zakon o Vladi RH ne govori o situacijama dulje spriječenosti ili bolesti predsjednika Vlade, članak 10. kaže: 'Ako predsjednik Vlade odredi prvog potpredsjednika Vlade, on zamjenjuje predsjednika Vlade u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti. Zamjenjivanje predsjednika Vlade nije moguće u pitanjima i postupcima odlučivanja o povjerenju Vladi, imenovanju i razrješenju člana Vlade.'