Krajem listopada 2014. zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prebirao je po mahunama u svom vrtu na Savici. Koji sat kasnije do tada nedodirljivi vladar Zagreba, koji je u javnosti bio sinonim za sumnjive javne natječaje, preplaćene klupe, nadstrešnice i zahode, uhićen je. Prošle su tri godine, u međuvremenu je Bandić osvojio još jedan mandat, a suđenja za dvije afere još nisu ni započela
Datum 19. listopada 2014. trebao je biti katarzičan. Iako je Bandiću mnoštvo građana putem društvenih mreža davalo podršku nakon što je uhićen, drugi su predlagali da se taj datum proglasi Danom oslobođenja Zagreba.
Po Bandića su pripadnici policijskog USKOK-a stigli u večernjim satima, što odskače od uobičajene prakse po kojoj se po 'face' dolazi u ranim jutarnjim satima.
vezane vijesti
Navodno su se požurili jer su osumnjičeni u toj akciji, među kojima su njegovi najbliži suradnici i direktori tvrtki koje su poslovale s Gradom, načuli da bi organi reda mogli doći i po njih.
Pretresao se stan u Bužanovoj, pretresala se vikendica u Samoboru, ali i uredi u Poglavarstvu. Tijekom noći Bandić je završio u pritvorskoj jedinici na Oranicama, a potom mu je i službeno određen pritvor. No kako se u nuždi poznaju prijatelji, tako je zagrebački gradonačelnik uz tada rekordnu jamčevinu od 15 milijuna kuna izašao iz pritvora nakon mjesec dana.
Novac je osigurao njegov tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković digavši kredit kako bi Bandić što prije bio na slobodi. Tri mjeseca kasnije Bandić je ponovno pritvoren nakon što je njegova suradnica, poznata liječnica Vida Demarin, koja se našla na listi svjedoka, otkrila javnosti kako je on pokušao utjecati na nju da lažno svjedoči u njegovu korist.
Akcija nazvana Agram obuhvatila je i Petra Pripuza, vlasnika više tvrtki za otpad, potom nekadašnjeg predsjednika Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodana Ljubičića, gradonačelnikovog savjetnika Željka Horvata, bivšeg direktora ZET-a Ivana Tolića, Ivana Markušića, referenta za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filipa Čulu, direktora Čistoće Miljenka Benka, zamjenicu pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnicu odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljku Rožanković Uremović, direktora građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branka Mihaljevića, pročelnika stručne službe gradonačelnika Vidoja Buluma, pročelnika Bandićeva ureda Miru Lacu, glavnog tajnika Zagrebačkog športskog saveza Zdenka Antunovića, Dragutina Kosića (osuđen nakon nagodbe) te direktora Plinare Antu Dodiga.
Tijekom tih pravosudnih, da citiramo gradonačelnika, marifetluka gradom je upravljala Bandićeva zamjenica Sandra Švaljek, koju je prvom prilikom smijenio.
U međuvremenu se pojavila i afera Štandovi, u kojoj se Bandića tereti da je mimo pravila udruzi U ime obitelji besplatno dao štandove za promidžbu.
Bandić, unatoč aferama, ponovno preuzima gradske uzde, a da mu pravosudni progon nije naštetio, dokazuje činjenica da je ovog proljeća ponovno izabran za gradonačelnika. Osvojio je 30 posto glasova, nešto manje nego ranije, isključivo zahvaljujući činjenici da je ovog puta imao jake protukandidatkinje.
Tri godine od uhićenja i u aferi Agram i u aferi Štandovi suđenja nisu počela. Sudeći prema dosadašnjoj pravosudnoj praksi, Bandić bi do pravomoćne presude, kakva god ona bila, mogao osvojiti još koji mandat.
