Američki predsjednik Donald Trump govorio je da će rat u Ukrajini zaustaviti u roku od 24 sata nakon izbora. Izbori su prošli, kao i inauguracija, a sad je krenuo ostvariti svoje obećanje te je razgovorima s predsjednicima Rusije i Ukrajine de facto započeo pregovore. Što zapravo stoji iza toga i kako bi se situacija mogla razvijati, za tportal analizira bivši saborski zastupnik i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić
Trump je u srijedu telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom, nakon njega i s Volodimirom Zelenskim, a potom se odmah na svojoj društvenoj mreži Truth Social pohvalio time da su se svi složili da treba završiti rat i zaustaviti ubijanje. Američki ministar obrane Pete Hegseth istog dana vrlo jasno rekao je da Ukrajina ne može računati na to da će postati članica NATO-a, kao i da se neće vratiti u granice prije ruske invazije.
Zajednička izjava europskih država
Europske zemlje nisu bile upoznate s Trumpovim planom da razgovara s Putinom i Zelenskim, niti su one, kao ni EU u cjelini, dio pregovora. No europske sile Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, kao i druge europske države te Europska komisija izdale su zajedničku izjavu u kojoj navode da moraju sudjelovati u svim budućim pregovorima o sudbini Ukrajine, naglasivši da se trajni mir može osigurati samo pravednim sporazumom sa sigurnosnim jamstvima. Bivši saborski zastupnik, nuklearni fizičar i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić nema iluzija kad su u pitanju pregovori o miru u Ukrajini.
'Treba shvatiti koji je ključni motiv Trumpa u cijeloj ovoj priči, a to je Nobelova nagrada za mir radi sklapanja mira Ukrajine i Rusije. Ne zanima ga ni položaj Ukrajine, njezin odnos prema EU, uloga SAD-a, minerali...Nobelova nagrada za mir je njegova opsesija od trenutka kad je Barack Obama dobio ničim zasluženu Nobelovu nagradu za mir. Trump će učiniti apsolutno sve, zaboravit će geostratešku logiku, obveze prema NATO-u i Ukrajini, interese SAD-a u Europi, samo da dobije tu nagradu', oštro je svoju analizu započeo Tadić.
'Trump neće prezati ni od čega'
Da bi ostvario svoj cilj - dobivanje Nobelove nagrade za mir - Trump neće prezati ni od čega u prisili Ukrajine da pristane na mirovni sporazum, smatra Tadić. Kao metode pritiska na Ukrajinu spominje potpuni prestanak isporuke američkog oružja Ukrajini, odustajanje od primjene Zakona o zajmu i najmu (Lend-Lease) za potrebe naoružavanja Ukrajine koji je u proceduri u Kongresu SAD, ali i moguće gašenje Starlinka (satelitskog interneta u vlasništvu Elona Muska koji koristi ukrajinska vojska), te druge poteze na štetu Ukrajine.
'Sve je to izvan pameti, ali se može primijeniti da bi naveo Ukrajinu na mir i sebi osigurao Nobelovu nagradu. To veze nema s interesima Ukrajine ni s interesima EU-a i SAD-a', kaže Tadić.
Usporedba s Dejtonskim sporazumom
Iako bi neki mogli pregovore o miru u Ukrajini usporediti s Dejtonskim sporazumom, kojim je okončan rat u BiH, Tadić smatra da se to ne može uspoređivati.
'U Dejtonskom sporazumu Republika Srpska nije postala dio Srbije, nego se tražilo rješenje u okviru BiH. Ovdje je na djelu aneksija teritorija. Rusija je u rujnu 2022. promjenom svog Ustava proglasila dijelove Ukrajine dijelovima Rusije – dakle oblasti Doneck, Luhansk, Zaporižje, Herson i Krim, iako Rusi vojno ne drže u cijelosti sve te ukrajinske oblasti', kaže Tadić.
Navodi da se Trumpova vanjska politika ne oslanja ni na kakve konvencije međunarodnog prava niti na ikakve sustavne i promišljene pregovore, nego da je to za njega uvijek deal najmoćnijih ljudi, u ovom slučaju njega i Putina. Smatra da ključni američki pregovarač neće biti posebni Trumpov izaslanik za Ukrajinu general Keith Kellogg, niti savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz, koji je dobro upućen u zbivanja na terenu, nego će to biti veleposlanik i posebni izaslanik za Bliski Istok Steve Witkoff, koji je nedavno vodio pregovore s Rusima radi oslobađanja američkog državljanina u Rusiji. Witkoffu Trump vjeruje zato što je jako bogat, što Waltz i Kellogg nisu, a u Trumpovu krugu i njegovoj vladi su uglavnom bogataši ili medijske osobe.
Znakovita poruka u objavi
'Kad je Witkoffu uspjelo izvući američkog državljana iz ruskog zatvora, Trump je shvatio da je on pravi čovjek za tu priču. Sve drugo su epizodne uloge, makar imali više znanja od Witkoffa i Trumpa', kaže Tadić. Posebno mu je u objavi na Truth Socialu upalo u oko Trumpovo spominjanje 'zdravog razuma' (common sense) kao točke na kojoj su se Putin i on našli. Smatra da se iz te konstatacije treba izvesti Hegsethova izjava da Ukrajina neće ući u NATO ni vratiti okupirane teritorije.
'Ali tu treba naglasiti da su to za Rusiju polazišta pregovora, a ne cilj. Još je važnije naglasiti da su to, od Hegsethovog nastupa u Münchenu, sada i američka polazišta pregovora. Dakle, ruska polazišta pregovora su, nakon razgovora Trumpa i Putina, postala i američka polazišta pregovora i to je zabrinjavajuće. Ako je to početak tko onda može pretpostaviti koje će još nadrealne zahtjeve Putin preko Trumpa postaviti Ukrajini, od plaćanja ratne štete Rusiji do postavljanja vlasti u Kijevu po volji Kremlja. Zato molim sve da prestanu fantazirati o nekim fantastičnim planovima i idejama koje Trump ima, a koje nije otkrio, a koji su genijalni jer je on navodno genijalan. Treba shvatiti da je Trump šarlatan i nema nikakav plan za brzo zaustavljanje rata u Ukrajini, osim prihvaćanja Putinovih prijedloga', rezolutan je Tadić.
'Treba ujedno naglasiti kako se telefonski razgovor Trumpa i Putina odigrao svega dva dana nakon što je Trump odaslao u Europu generala Keitha Kelloga kako bi uvjerio EU da će europski saveznici sudjelovati u nalaženju rješenja za Ukrajinu, odnosno da se nijedno rješenje neće nametnuti Ukrajini bez ukrajinskog pristanka. I sada dva dana nakon toga Trump samostalno odlučuje da će on i Putin sve sami riješiti, bez partnera iz EU i posebno bez Ukrajine?!'
Rusi redovito krše sporazume s Ukrajinom, pa se nebi pridržavali ni ovog
Čak i ako bi se udovoljilo svim ruskim zahtjevima i potpisao se za Ukrajinu izrazito nepovoljan sporazum, Tadić naglašava da nema apsolutno nikakvih jamstava da Rusija sutradan ne bi prekršila sporazum i ponovno napala Ukrajinu. Ključno je uočiti kako je Rusija agresijom na Ukrajinu u veljači 2022. prekršila čitav niz rusko-ukrajinskih sporazuma:
- Bjelovješki sporazum Rusije Ukrajine i Bjelorusije od 8. prosinca 1991. kojim se mirno razišao SSSR, u kojem se jamči priznavanje suvereniteta i granica Rusije, Bjelorusije i Ukrajine;
- Budipeštanski Memorandum od 5. prosinca 1994. kojim se Ukrajina odrekla 1900 nuklearnih bojnih glava i predala ih Rusiji, a u kojem su Rusija, SAD i UK jamci neovisnosti, sigurnosti i teritorijalne cjelovitorti Ukrajine su;
- Sporazum Rusije i Ukrajine o podjeli Crnomorske Flote SSSR i uvjetima smještaj Crnomorske flote od 28. svibnja 1997., čime je zajamčena podjela flote SSSR i smještaj ruske flote na Krimu;
- Sporazum o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu Rusije i Ukrajine od 31. svibnja 1997. kojim se uzajamno jamče se granice, sigurnost i suverenitet, te zabranjuje rat Rusije i Ukrajine.
Prilikom pregovora s ovakvim polazišnim točkama postoji nekoliko problema, smatra Tadić, od kojih je prvi taj da nijedan ukrajinski političar ne bi politički preživio potpisivanje takvog sporazuma, pa čak ni Petro Porošenko, kojeg Amerikanci sve više guraju kao nasljednika Zelenskog. Što ako Ukrajina ne prihvati pakt Trump-Putin? Ukrajina se neće prestati boriti, to je valjda jasno, stradat će više ljudi u Ukrajini. Ali jednako tako treba očekivati i širenje ukrajinskih razaranja ciljeva u Rusiji koje Ukrajinci do sada nisu dirali, jer više nemaju što izgubiti. Drugo je naivno očekivanje Trumpa i njegovih dvorjana da će sve troškove takvog mira snositi EU, i da će to EU prihvatiti bez prigovora, a to je račun bez krčmara. Izravni rezultat svega toga je da američka stajališta više neće biti bitna za EU, a pogotovo ne za Ukrajinu. Niti će dogovor Trumpa i Putina biti obvezujući za EU i Ukrajinu', kaže Tadić.
'Dva načina za završetak pregovora'
'Pregovori mogu završiti samo na dva načina - da traju tri ili četiri godine paralelno s ratnim operacijama, kao što je to bilo u Koreji. Druga varijanta je da se mir dogodi taj čas, u idućih par mjeseci, iz tko zna kojeg razloga, ali to je malo vjerojatno jer bi to značilo kapitulaciju Ukrajine. Što je najluđe, ni samom Putinu ne odgovara trenutni kraj rata ako je njegov ishod ovih 18 posto Ukrajine. Mislim da je to sve skupa posljedica toga što je Trump zapravo šarlatan i nema pojma kako zaustaviti taj rat', kaže Tadić. Prema njegovom mišljenju, na cijelu će situaciju utjecati i stanje u samoj Rusiji, za koje nikome nije baš jasno kakvo je točno.
'Cijelo vrijeme dobijamo ciljani dojam iz ruskih medija da je to jedna monolitna tvorevina, a nitko zapravo ne zna stanje ruskog gospodarstva ni stanje duha ruskih građana, koliko je nezadovoljstvo obitelji mobiliziranih vojnika, kako podnose inflaciju i slično. Putinu nije stalo da rat odmah završi, jer se onda mora gombati sa 700.000 vojnika koji se vraćaju kući i svim unutarnjim problemima. Zapravo, sve što SAD radi od veljače 2022. je pomaganje Ukrajine 'na kapaljku', tako da ne poklekne pred ruskom agresijom, ali opet ne s tolikom količinom oružja koje bi izazvalo poraz Rusije i kolaps Putinovog režima zbog poraza u Ukrajini. Paranoja vladajuće strukture u SAD, kako Bidenove tako i Trumpove je kolaps Rusije i građanski rat u Rusiji, gdje onda nitko nezna tko nadzire ruski nuklearni arsenal. Bedasto je što pri tome nitko ne promišlja mogućnost da se kolaps može dogoditi zbog ruskih unutrašnjih proturječnosti, unutarnjih političkih sukoba koje nemaju veze s ratom u Ukrajini', zaključuje Tadić.
Ukrajina kao europski Izrael
'Ukrajina može preživjeti izvan NATO-a jedino ako se pretvori u europski Izrael. Dakle, naoružana, opremljena svim mogućim oružjem, te uz nuklearni arsenal. Jedino u toj varijanti ona može preživjeti kao neutralna, ne-NATO članica EU', smatra Tadić.