Prateći Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, možda ste primijetili da su naši Vatreni nakon nekih utakmica spominjali teške vremenske uvjete zbog visokih temperatura i vlage.

30 u Sibiru

To je sasvim neobično za majčicu Rusiju koju doživljavamo kao zemlju cičih zima i toplih šubara. Neuobičajeno sunčano vrijeme u sjevernom dijelu Putinova carstva uzrokovalo je proteklih dana požare koji su pogodili 80.000 hektara šuma nedaleko od Krasnojarskog kraja, gdje su temperature porasle za sedam stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka. Zbog temperatura naraslih iznad 30 stupnjeva u sjevernom dijelu Sibira hidrometeorološki centar najavljivao je mogućnost oluja, a klimatolozi strahuju da će to ubrzati topljenje permafrosta i uzrokovati emisiju metana, opasnijeg od ugljičnog dioksida.

Val zaobišao Hrvatsku

Temperaturni rekordi padaju na raznim dijelovima globusa, od Europe i vatrene Afrike do Sjeverne Amerike i Australije, roštiljajući se na rekordnim vrućinama, što nije problem samo usijanog ljeta u sjevernoj hemisferi. Krivac je neobično dugotrajan i širok toplinski val u prvoj polovini srpnja koji je srećom mimoišao Hrvatsku. Naime, nalazimo se u godini La Niñe, najtoplijoj zabilježenoj u povijesti, tvrde istraživanja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za prvih šest mjeseci ove godine.

Globalni fenomeni

La Niña i El Niño (djevojčica i dječak na španjolskom) globalni su atmosfersko-oceanski fenomeni koji nastaju usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana. U slučaju El Niña, u istočnom se dijelu Tihog oceana povećava temperatura mora, obično jedan do tri stupnja, što poput domino učinka povlači za sobom niz procesa, pa područja s visokim tlakom i stabilnijim sušnim vremenom pogađaju obilne kiše i poplave, dok kišna područja postaju sušna i izložena požarima, što dokazuje suša u Južnoafričkoj Republici, nedavni uragani Harvey i Irma na istočnoj obali SAD-a i Kariba te najnovije poplave u Japanu koje su netom odnijele 150 života. Takve se promjene inače događaju u ciklusima svakih dvije do sedam godina. La Niña je pak obrnut proces, a istraživanja NASA-e utvrđuju da El Niño i La Niña utječu jedno na drugo, no problem je u tome što se u ove već dovoljno neugodne prirodne fenomene upetljao čovjek sa svojim neugodnim klimatskim promjenama, pa kada se jedno zbroji s drugim, ta kombinacija može biti više nego pogubna za zdravlje ljudi, njihovu imovinu, ljetinu i ostalo.

'Ne zabrinjava samo jačina toplinskih valova, već širina zahvaćenih područja', kaže Michael Mann, direktor Zemaljskog centra za znanost Sveučilišta Pennsylvania.

Rekord u Africi

U tajvanskom Tianxiangu izmjereno je prosječnih 40,3, a u alžirskoj Sahari 51,3 stupnja Celzijusa, najviših do sada zabilježenih u Africi. Na obalnom području Omana temperatura se noću nije spuštala ispod 42,6, a u Los Angelesu nije bila niža od 26,1 stupanj. Toplinski indeks - pokazatelj kako tijelo osjeća temperaturu u kombinaciji s vlagom - u kanadskom gradu Ottawi iznosio je 47 stupnjeva, a u području savezne države Quebec podivljala vrućina je krivac za 70 smrtnih slučajeva (najviše ih je bilo u Montrealu) te je premijer Justin Trudeau prije nekoliko dana pozvao stanovništvo središnjeg i istočnog dijela Kanade da se zaštiti pred nadolazećim novim toplinskim rekordima.

Užarena su i planinska područja Kavkaza na granici Europe i Azije, pa stanovnici Tbilisija, glavnog grada Gruzije, na temperaturi od 40,5 stupnjeva koriste kreme sa zaštitnim faktorom 50. Zbog ostarjelih sustava za opskrbu električnom energijom, vlasti u Gruziji i Iranu upozoravaju građane na racionalno korištenje klima uređaja.

Zbog prezaposlenih klima uređaja (u kalifornijskom gradiću Chino bilo je čak 48,9 stupnjeva) bez struje je ostalo 35.000 kućanstava. Iako je u Australiji zima, temperatura u Sydneyju je prije desetak dana narasla na 24,7 stupnjeva, najviše otkada postoje mjerenja, dok se u gradu Ouarglu na sjeveru Alžira živa 5. srpnja popela na 51,3 stupnja, dosegavši afrički rekord.

Alžir će biti žarišna točka klimatskih promjena

Prema jednom istraživanju, učestalost toplinskih valova u trajanju od tri i više dana više je nego udvostručena u razdoblju od 1988. do 2015. godine, a istraživači vjeruju da će Alžir biti globalna žarišna točka klimatskih promjena, što sugerira i studija Svjetske banke iz 2014. godine. Ne uspije li svijet smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, Alžir bi do kraja stoljeća mogao postati topliji za osam Celzijevih stupnjeva, predviđaju stručnjaci Svjetske banke, zaključujući da 'ekstremne temperature posljednjih tjedana daju jasnu predodžbu o tome kako ćemo se pržiti sljedećih desetljeća ukoliko se ne urazumimo'.

Jer kako ćemo živjeti na uspaljenom globusu ako vrućina – prema novoj studiji sveučilišta Harvard – za 13 posto usporava mozak? Da izbjegnemo usporavanje sive mase, spas ćemo tražiti u korištenju klima uređaja. Danas ih je u Americi 1,6 milijardi i računa se da će ih 2050. samo u toj zemlji biti peterostruko više. Klima troši puno električne energije, a proizvodnja električne energije je skupa i traži dodatno žrtvovanje okoliša, zbog čega će se temperatura dizati, dodatno doprinoseći ugrijavanju atmosfere, pa se vrtimo u krugu. No nije teško pretpostaviti u kojim će zemljama mozak biti 'hladniji' i zašto će, ako je vjerovati harvardskom istraživanju, jedni biti pametniji u školi i na poslu od drugih.