Macron je tijekom svog leta iz Pekinga za Guangzhou novinarima rekao da je 'veliki rizik' s kojim se Europa suočava taj da 'bude uhvaćena u krize koje nisu naše, što je sprječava u izgradnji vlastite strateške autonomije'.

Xi Jinping i Komunistička partija Kine entuzijastično su podržali Macronov koncept strateške autonomije. Kineski dužnosnici neprestano se pozivaju na njega u svojim odnosima s europskim zemljama. Stranački čelnici i teoretičari u Pekingu uvjereni su da je Zapad u padu, a Kina u usponu i da će slabljenje transatlantskih odnosa ubrzati taj trend.

'Paradoks bi bio da, svladani panikom, vjerujemo da smo samo američki sljedbenici', rekao je Macron u intervjuu. 'Pitanje na koje Europljani trebaju odgovoriti jest je li u našem interesu ubrzati krizu na Tajvanu? Ne. Još bi gore bilo misliti da mi Europljani moramo postati sljedbenici ove teme i ugledati se na američku agendu i kinesku pretjeranu reakciju', rekao je Macron.

Samo nekoliko sati nakon što je francuski predsjednik napustio Guangzhou i krenuo natrag u Pariz, Kina je pokrenula velike vojne vježbe oko samoupravnog otoka Tajvana koji Kina smatra svojim teritorijem, a kojem je SAD obećao da će ga naoružati i braniti.

Te vježbe bile su odgovor na desetodnevnu diplomatsku turneju tajvanske predsjednice Tsai Ing-Wen po zemljama Srednje Amerike koja je uključivala sastanak s republikanskim predsjednikom Zastupničkog doma SAD-a Kevinom McCarthyjem dok je boravila u Kaliforniji.

Ljudi koji su upoznati s Macronovim stajalištima rekli su da je on sretan što je Peking barem pričekao da on izađe iz kineskog zračnog prostora prije nego što simuliran napad na Tajvan. Peking je više puta prijetio invazijom posljednjih godina i ima politiku izolacije demokratskog otoka prisiljavanjem drugih zemalja da ga priznaju kao dio 'jedne Kine'.

Macron i Xi 'intenzivno' su razgovarali o Tajvanu', prema francuskim dužnosnicima koji su pratili predsjednika, koji je, čini se, zauzeo pomirljiviji pristup od SAD-a ili čak Europske unije. 'Stabilnost u Tajvanskom tjesnacu je od najveće važnosti', rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je doputovala s Macronom u Peking. 'Prijetnja uporabe sile za promjenu statusa quo je neprihvatljiva', ustvrdila je.

Xi je na to rekao 'da se zavarava svatko tko misli da može utjecati na Peking kad je u pitanju Tajvan'. A čini se da se Macron s njime slaže. 'Europljani ne mogu riješiti krizu u Ukrajini; pa kako možemo vjerodostojno reći za Kinu i Tajvan: 'Pazi, ako učiniš nešto loše, mi ćemo biti tamo'? Osim ako stvarno želite povećati napetosti', ustvrdio je Macron.

Na trilateralnom sastanku s Macronom i von der Leyen prošlog četvrtka u Pekingu, Xi Jinping je nevoljko govorio o dvije teme – Ukrajini i Tajvanu – tvrdi sugovornik za Politico, upućen u detalje sastanka.

'Xi je bio vidljivo iznerviran što ga se smatra odgovornim za sukob u Ukrajini i umanjio je značaj svog nedavnog posjeta Moskvi', rekao je taj izvor. I von der Leyen i Macron vršili su pritisak na Kinu glede Ukrajine, ali nisu uspjeli iznuditi nikakvu javnu promjenu Xijeva stajališta. 'Xi je očito bio bijesan i uznemiren i zbog posjeta tajvanske predsjednice SAD-u zbog činjenice da su Europljani pokrenuli pitanja vanjske politike', rekao je upućeni.

'Europa previše ovisi o SAD-u u pogledu oružja i energije'

No dok je Macron bio raskošno dočekan, za von der Leyen je održan tek skroman doček. Prije nego je otputovala, Kinu je opisala 'represivnom'. U Washingtonu se pak s dozom skepse gleda na kineski diplomatski angažman s Francuskom.

Na sastanku su Macron i von der Leyen zauzeli su slične stavove o Tajvanu, rekao je taj izvor. Međutim Macron je nakon toga proveo više od četiri sata s kineskim čelnikom, većim dijelom uz prisutne samo prevoditelje, a njegov ton bio je daleko pomirljiviji od von der Leyenina kad je razgovarao s novinarima.

Macron je također ustvrdio da je Europa povećala svoju ovisnost o SAD-u u pogledu oružja i energije, te da se sada mora usredotočiti na jačanje europske obrambene industrije. Također je predložio da bi Europa trebala smanjiti svoju ovisnost o 'ekstrateritorijalnosti američkog dolara', što je ključni politički cilj i Moskve i Pekinga.

'Europa je spremnija prihvatiti svijet u kojem Kina postaje regionalni vođa', smatra Yanmei Xie, geopolitički analitičar u Gavekal Dragonomicsu, dodajući: 'Neki od njezinih čelnika čak vjeruju da bi takav svjetski poredak mogao biti korisniji za Europu'.