'U ovom trenutku, kada se pod pokroviteljstvom i uz sudjelovanje međunarodne zajednice vode pregovori između političkih predstavnika triju naroda o novim ustavnim rješenjima u BiH, a to se događa u sjeni početka procesa Radovanu Karadžiću, konstitutivnost svih triju naroda, kao izvor njihove ravnopravnosti, valja uzeti s najvećom ozbiljnošću kao nosivi stup njezina održanja', smatra Mesić i naglašava kako to također pretpostavlja da nijedan narod ne može za sebe prisvajati ulogu državotvornog naroda.

'Takav bi politički debalans značio put u raspad BiH. A to ne bi bio poraz samo za BiH, nego i za međunarodnu zajednicu', ustvrdio je.

Uz Mesića na skupu u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo i zagrebačkog Pravnog fakulteta sudjeluje više stručnjaka iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a raspravlja se o ustavno-pravnom uređenju BiH, ustavno-pravnom položaju Hrvata, njihovom političkom predstavništvu na entitetskoj i državnoj razini, političkom i kulturnom identitetu Hrvata u BiH, njihovoj demografskoj slici, politici Hrvatske prema Hrvatima u BiH, ulozi Katoličke crkve u integrativnim procesima u BiH.

'Želim odmah reći da stvaranje trećeg entiteta ne smatram rješenjem. Prije svega, ono bi moralo biti nametnuto izvana, a tu već leži korijen novih kriza', rekao je Mesić na početku skupa. Upozorio je na to da bi uspostava 'trećeg entiteta' otvorila 'spiralu novih sporova, posebno s Bošnjacima, s kojima su Hrvati sada u Federaciji BiH, a koji bi došli u položaj izoliranosti, sa svim posljedicama koje to nosi'.

'Takvo rješenje, nadalje, bilo bi teritorijalno više ili manje minimalističko, prema kojemu bi velik dio Hrvata bio osuđen na život izvan svog identiteta odnosno prepušten asimilaciji ili iseljenju te vjerojatnom gubitku i formalne konstitutivnosti u drugim dvama entitetima", nastavio je predsjednik i ustvrdio kako bi to, zapravo, značilo prihvaćanje rezultata miloševićevske agresije i rata.

'Rješenje vidim u inzistiranju na tome da novi Ustav poštuje konstitutivnost svih triju naroda na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, da jamči kulturnu autonomiju u ozračju interkulturalnosti te da izgradi temelje političkim, poreznim, sigurnosnim, upravnim i drugih mehanizmima koji će jednako funkcionirati na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine', naglasio je.

Drži da bi to moglo omogućiti da BiH 'u mnogo većoj mjeri funkcionira kao država', a to bi, onda, nastavio je, vodilo 'logično ukidanju entiteta kao paradržava i novoj regionalizaciji cijele BiH prema geoprometnim, ekonomskim, povijesnim i drugim kriterijima'.

'Ključne poteze u svemu tome mora međutim učiniti međunarodna zajednica, koja mora politički osigurati ustavne i druge reforme i tako otvoriti put BiH u NATO i EU', ocjenjuje Mesić, ali i upozorava da, nažalost, međunarodna zajednica, 'koja otpočetka krize i rata luta u traženju rješenja, ni danas nema jedinstven stav'.

'Ostane li tako, ostane li BiH talac interesnih nadmetanja svjetskih sila, prijeti opasnost da se kriza produbi, pa i prelije izvan granica BiH, a onda nitko nema dobrih nego samo manje loša rješenja', upozorava hrvatski predsjednik.

Ivo Komšić sa sarajevskog Filozofskog fakulteta smatra da se Hrvati u BiH nalaze u procesu depolitizacije odnosno oduzimanja političkog subjektiviteta, a taj je proces jedinstven s procesom 'odrođavanja Hrvata od BiH' koji je počeo od devedesete godine 20. stoljeća.

U tom kontekstu Komšić kritički gleda na politiku HDZ-a BiH. 'HDZ kao vladajuća stranka u BiH, konstitutivnost naroda nastoji svesti na ograničeni prostor nekog zamišljenog entiteta, a ne provesti u cijeloj BiH', upozorava i dodaje kako se ta stranka, 'linijom manjeg otpora' vraća na politiku iz 1991. - 'politiku razgraničenja koja uvijek uključuje politiku ograničenog suvereniteta BiH, i sada kao i 1991'.

'Lider HDZ-a u BiH kao glavnog partnera za svoju politiku ima lidera RS, te se, poput Franje Tuđmana, uzda da će on jačanjem svog entiteta i oduzimanjem suvereniteta države BiH neizravno izvršiti to razgraničenje. Razlika je samo u tome da lider RS nema vojsku koja je Tuđmanu bila zalog za provođenje njegove politike', ustvrdio je Komšić.

Na skupu su bili i predsjednički kandidati Vesna Pusić i Ivo Josipović, kao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić

Pusić je novinarima izjavila, upitana o stavu o trećem entitetu u BiH, kako 'svaki projekt BiH za budućnost ne može zatvarati oči pred činjenicama koje su u BiH, nažalost, takve da postoji vrlo jaka Republika Srpska i blaga Federacija u kojoj su Hrvati majorizirani'.

'Moj stav je da treba početi od početne zaštite multietničnosti BiH. A jedan od modela je pet entiteta, pet kantona, sredina, jedinica, od kojih tri prepoznaju sadašnje stanje, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a dvije koje su multietične i najava su i zalog budućnosti, idu prema građanskoj državi koja je, vjerojatno, najbolje rješenje za sve naše zemlje, ali u jednoj doglednoj budućnosti', rekla je Pusić.

Josipović je izjavio kako smatra da je svima jasno da BiH može biti suverena država jedino ako se ostvari načelo konstitutivnosti. Na pitanje kakav je njegov stav prema eventualnom trećem entitetu, odgovorio je kako je to stvar BiH. 'To je njihova stvar', rekao je Josipović.