ŽIVOTNI SADRŽAJI

Tri hrvatske općine dobivaju nove objekte: Vlada dala jamstvo na zaduživanje

14.10.2024 u 11:03

Bionic
Reading

Hrvatska Vlada dala je suglasnost općinama Brckovljani, Konjščina i Velika Ludina da se zaduže kod banaka kako bi mogle financirati gradnju triju vrtića i jedne sportske dvorane sa hostelom, u čemu Velika Ludina vidi priliku za turistički i gospodarski iskorak

Velika Ludina dobila je suglasnost da se zaduži za milijun eura kako bi financirala dogradnju dječjeg vrtića i izgradnju sportske dvorane i hostela koja se očekuje u proljeće 2026. godine.

Dvorana od gotovo 2.500 metara četvornih, bit će, ne samo sportsko središte, nego i multifunkcionalni prostor, a projekt uključuje i opremanje hostela, kako bi se osigurao adekvatan smještaj za posjetitelje i sudionike sportskih turnira i ostalih aktivnosti, doznaje se na stranicama općine gdje taj projekt predstavljaju kao 'najvrjedniji u povijesti' te općine u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Dvorana, za koju je koncem rujna položen kamen temeljac, općina gradi u partnerstvu s Ministarstvom turizma i sporta i Sisačko-moslavačkom županijom. Investicija je vrijedna 6,79 milijuna eura, a bespovratno se financira sa 6,15 milijuna eura iz EU fondova. Općina se pak za milijun eura, na pet godina, zadužuje kod Privredne banke Zagreb, uz redovnu fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,20 posto godišnje.

Vrtići u Konjščini i Brckovljanima

Vlada je suglasnost za to zaduženje dala na posljednjoj sjednici, kada su njeno 'zeleno svjetlo' za zaduženje dobile i općine Konjščina i Brckovljani. Konjščina kod Zagrebačke banke uzima kredit od 781.600 eura, s rokom otplate od deset godina, uz fiksnu kamatnu stopu od 3,40 posto. Ta će sredstva koristiti za financiranje dogradnje i opremanje dječjeg vrtića Konjščina.

Za financiranje izgradnje dječjeg vrtića zadužuje se i općina Brckovljani, kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) uzima kredit od 3,4 milijuna eura na 10 godina, uz fiksnu godišnju kamatu od 3,20 posto. Općine, gradovi i županije mogu se zadužiti za investiciju koju financiraju iz svog proračuna, s tim da im godišnje obveze mogu iznositi najviše 20 posto prihoda ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje.