Posljednjih dana u javnosti se različito tumače članci Ustava u vezi toga kako bi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović trebala reagirati u aktualnoj situaciji kada nema jasnog pobjednika izbora. Kome povjeriti mandat kada nitko nema većinu potrebnu potporu od 76 zastupnika u Saboru i da li ga uopće povjeravati te nastavno na to, može li raspisati prijevremene izbore, ima li takve ovlasti, ako ne imenuje mandatara. Međutim stav SDP-a, točnije Peđe Grbina i premijera Zorana Milanovića da predsjednica ne može raspisati nove izbore i imenovati nestranačku vladu ako se ne imenuje mandatar, ustavni stručnjaci sasjekli su u korijenu i tvrde da to nije točno.
Politolog Goran Čular u petak je u Dnevniku HRT-a ustvrdio da je predsjednica trebala dati mandat relativnom pobjedniku izbora bez obzira na to što ne može dokazati da ima podršku 76 zastupnika u Saboru. 'Sad nas je dovela do toga da je izlaz iz ove situacije moguć samo kršenjem pozitivnih ustavnih normi,' izjavio je.
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić zgrožena je njegovom idejom te je na Facebooku napisala da žali zbog toga što se Čular u središnjem Dnevniku zalaže za to da treba prekršiti Ustav kako bi se riješila situacija. 'Politologija i pravo dvije su bliske, ali različite znanosti. Bez poznavanja propisa vlastite države nitko si ne bi smio - i još u središnjem Dnevniku - dozvoliti komentirati pravo i još pozivati na kršenje Ustava!' navela je Barić na Facebooku.
Dalje je u svojoj objavi napisala da za ustavne stručnjake nema nedoumica oko toga kako treba postupati u nastaloj situaciji. Recimo da SDP prijeti da neće prihvatiti tehničku vladu koju eventualno imenuje predsjednica, jer po njihovu tumačenju Ustava predsjednica nema pravo raspisati nove izbore ako prethodno nije imenovan mandatar. A mandatara ne može imenovati jer nitko ne može dokazati da ima potporu većine od 76 zastupnika u Saboru. Po toj logici tehnička vlada Zorana Milanovića mogla bi vladati zauvijek. Neki tvrde da bi nastalu situaciju trebao raspetljati Ustavni sud dok drugi tvrde da gordijski čvor treba presjeći predsjednica prema ustavnoj ovlasti po kojoj se brine za stabilnost političkog sustava.
Ustavna stručnjakinja Barić na Facebooku je dala nekoliko naputaka, točnije tumačenja kojima rješava neke nedoumice. Dakle, Barić kaže da predsjednica ne može dati mandat nikome ako ne dokaže da ima potporu 76 zastupnika u Saboru. Prema tome, nema mandata relativnom pobjedniku. Po njezinu tumačenju konzultacije ne mogu trajati vječno već razumno vrijeme - što je između 30 i 60 dana, eventualno i iznimno do 90 - ovisi o okolnostima, idu li pregovori i u kojem pravcu. A ako politički akteri ranije utvrde da nema šanse sastaviti vladu, odnosno tako kažu predsjednici na konzultacijama, ne treba čekati ni minimalni rok od 30 dana, smatra Barić.
Ustavna stručnjakinja tvrdi da u slučaju da nitko nema potporu 76 zastupnika predsjednica raspisuje nove izbore i imenuje privremenu nestranačku vladu, dakle suprotno od stava koji imaju u SDP-u. Barić piše da konstituiranje Sabora nije s time izravno povezano, ali nemogućnost konstituiranja predstavlja jasnu indiciju zaključka da nema mogućnosti za potporu 76 zastupnika i za odluku predsjednice. Na kraju Barić objašnjava da Ustavni sud nema ništa s tim procesom.
S njom se slaže i Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku koji je za Jutarnji list kazao da nakon proteka približno istog vremenskog razdoblja koje je predviđeno da mandatar ili mandatari formiraju vladu, a predsjednica zaključi da nitko nema potporu barem 76 zastupnika, nema drugog rješenja nego raspisati izbore i istovremeno imenovati privremenu nestranačku vladu.
Isti stav dijeli još jedan ustavni stručnjak, bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić, koji je u Dnevniku HRT-a, u nedjelju, upozorio je kako je sad sve u rukama predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i da će ona morati 'presjeći', ako nitko ne dobije podršku 76 'podupiratelja'.
Kazao je da ne vidi iz čega Grbin izvodi zaključak da bi glavnu ulogu tu imao Sabor ili ustavni sud i da bi se dogodio nekakav sukob između institucija. Crnić je kazao kako samo vidi veliku odgovornost predsjednice u imenovanju mandatara, ali ako toga nema onda je na njoj da se imenuje privremena vlada.
'Ako nitko ne uspije prikupiti 76 podupiratelja - predsjednica mora presjeći. Ona nije vezana određenim brojem konzultacija, ali je vezana vremenom - jer odgovara za funkcioniranje državnog sustava. Ustav kaže da u tom slučaju predsjednik imenuje privremenu nestranačku vladu i raspisuje izbore. Tu nema mandatara, predsjednica imenuje nekoga koga smatra da može voditi privremenu vladu po principu: Štef, jel' bi to htel' - a onda Štef kaže da hoće. I daljnja imenovanja ministara i zamjenika ministara - sve je u rukama predsjednice', objasnio je Crnić u razgovoru za Dnevnik HRT-a.
