Sudionici tribine, sveučilišni profesori s područja prava, socijalnog rada i filozofije Ivo Josipović, Josip Kregar, Nino Žganec i Gvozden Flego uz predsjednika Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru Arsena Bauka osvrnuli su se u ponedjeljak na aktualno stanje ljudskih prava u svijetu i Hrvatskoj u okolnostima krize izazvane širenjem koronavirusa, priopćili su iz SDP-a.

Kregar je ustvrdio ta kriza ostavlja posljedice na politički sustav i kulturu, kao i na mišljenje ljudi o tome kako država i pravni poredak mogu funkcionirati. Kazao je da se u ovoj situaciji pojavljuje potreba za učvršćivanjem autoritarnog političkog poretka.

"Stvorili smo situaciju u kojoj se smatra opravdanim da se ograniče ljudska prava, da se izbjegne ono što Ustav i zakoni propisuju, na što nas obvezuju međunarodne konvencije," kazao je Kregar. 

Ocijenio je pogrešnom odluku Vlade koja je odlučila prihvatiti tumačenje članka 16. Ustava u pitanjima ograničavanja prava i sloboda građana, a ne članka 17. koji propisuje ograničavanje prava i sloboda u uvjetima izvanrednog stanja.

Kregar: Situacija se pokušala iskoristiti u političke ciljeve

"Izabrana je jedna pravno problematična stvar. Kod nas je Stožer sve više počeo sličiti na Vladu, u njemu ima sve više ministara. Vlada bi morala biti odgovorna za odluke koje donosi, tijelo s manje legitimnosti ne mora se smatrati odgovornosti. Mislim da se pokušalo situaciju iskoristiti u sasvim pragmatične političke ciljeve, dolaze izbori pa možemo raditi što hoćemo," kazao je Kregar.

Josipović je ocijenio da predložene mjere Vlade o praćenju mobitela građana dovele do paradoksa u kojemu bi osumnjičenici za teška kaznena djela imali veća jamstva za svoja prava nego ljudi koji se žele slobodno kretati u prostoru. 

"U kriznim trenucima vladama u svim zemljama stoje na raspolaganju izvanredne mjere, no pitanje je li te mjere zadovoljavaju uvjetima zbog kojih ne bi smjelo doći do narušavanja demokratskih standarda i uvođenja autoritarizma na mala vrata. Predložene mjere praćenja mobitela idu u tom pravcu, zbog čega smo se doveli u totalno apsurdnu situaciju," rekao je Josipović.

Dodao je da  Europska unija nema pravi odgovor na autoritarne tendencije pojedinih država članica, što je svojevrsna demokratska korona koja bi mogla biti opasna za opstanak EU-a. 

Bauk drži da je u ovoj situaciji dobro da postoji tijelo koje može donositi odluke koje na snagu stupaju odmah, i smatra da to treba raditi Vlada. 

"Vlada je htjela prikazati Stožer civilne zaštite kao stručno, a ne političko tijelo, što nije istina, jer na čelu stožera su političke osobe, članovi stožera su predstavnici ministarstava koje su imenovali ministri i stožer donosi političke odluke" rekao je Bauk.

Žganec: Rezanje socijalnih troškova bila bi jedna vrsta katastrofe

Žganec je ustvrdio da uskraćivanje i smanjivanje socijalnih prava direktno utječe na gospodarstvo, a da u uvjetima ekonomskog pada postoji velika opasnost da se počinje štediti na socijalnim pravima.

"Ukoliko bi se išlo s rezanjem socijalnih troškova, to bi bila jedna vrsta katastrofe, obzirom da Hrvatska ima nisku razinu izdvajanja za socijalnu zaštitu. Štednja apsolutno ne dolazi u obzir u vremenima krize, obzirom da su najviše pogođene upravo najranjivije skupine” rekao je Žganec, istaknuvši da najranjivijim skupinama treba kroz dodatne programe pomoći.

Flego u situaciji krize vidi dvije ključne promjene, a to su izlazak iz izvanrednog stanja i globalni sustav ekonomije i posljedice koje će imati na njega.

"Rigorozne mjere mogu poslužiti kao polazišna osnova za daljnje održavanja stanja u kojem će izvršna vlast pojesti zakonodavnu. Dolazi do ogromne diferencijacije, do socijalnih nejednakosti. Situacija stvara ljudima osjećaj gorčine. Demokratske snage, pogotovo parlamenti, moraju raditi na tome da autoritarni elementi ne nadvladaju," rekao je Flego, navodi se u priopćenju iz SDP-a.