Zvonimir Frka-Petešić smatra da takva situacija u modernoj povijesti još nije viđena, ali da nije za uvođenje izvanrednog stanja. Naglasio je da je situacija bez presedana, ali nigdje nije proglašeno izvanredno stanje. Istaknuo je da postoji cijeli zakonski ustavni okvir koji omogućuje da se nosimo s ovom epidemijom u okvirima koji još omogućuju normalno funkcioniranje države bez nekakvih pretjeranih rješenja koja bi izlazila iz nekakve normalnosti koju još možemo zadržati.

Ustavni stručnjak Đorđe Gardašević s time ne se slaže. Kaže da je više puta u javnost rekao da se nalazimo u specifičnim situacijama, a to mu je zaključak na temelju onoga što čita i prati u vijestima u stvarnom životu. Smatra da sadašnja situacija nije dobra jer se ne zna do kada će trajati ova pandemija.

'To hrvatski Ustav zove stanje prirodnih nepogoda', rekao je Gardašević za emisiju 'U mreži Prvog'.

Naglašava da on ne kritizira hrvatske institucije, već smatra da treba poduprijeti rad Vlade Republike Hrvatske, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Sabora te u budućnosti, ako bude trebalo, i predsjednika Republike Hrvatske. Smatra da treba posložiti kategorije u datim okolnostima, ali i reći da situacija nije redovita nego izvanredna.

'Ako situacija nema presedana od Drugog svjetskog rata, onda je za logički zaključiti da nije redovna', dodaje Gardašević.

Ističe da Ustav RH kaže da je riječ o velikim prirodnim nepogodama i od toga ne treba bježati, te da Ustav za takve stvari predviđa i rješenja. 'Ovdje se ne radi o pravnoj kvalifikaciji, već o činjeničnoj kvalifikaciji', rekao je. Dodaje da tu nepogodu nitko nije zazivao, ona je došla sama i trebamo se suočiti s njom kako nam nalaže zdrav razum i sve naše mogućnosti i pravni sustav koji nam je na raspolaganju.

Vidović: Poseban oprez kod ograničavanja ljudskih prava

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović smatra da je ovo sasvim sigurno izvanredna situacija kojoj nismo do sada svjedočili. Naglašava da ova epidemija uzrokuje jako velike posljedice za cijeli niz ljudskih prava i u kontekstu zdravlja i svih drugih. Vidović dodaje da se slaže s Gardaševićem kad kaže da treba pružiti punu podršku onima koji se na različite načine i u različitim segmentima bore s ovakvom situacijom.

'Od svih zdravstvenih djelatnika, svih članova stožera, Vlade svih koji su uključeni u to razmjeri ove epidemije budu što manji i da Hrvatska ima što manje žrtava', kazala je Vidović, naglašavajući da je odgovorno ponašanje do sada pokazalo da je situacija u Hrvatskoj u zavidnoj mjeri pod kontrolom u odnosu na druge zemlje.

'Naravno kad god se radi o ograničavanju ljudskih prava, moramo biti posebno oprezni. Da li treba proglašavati izvanredno stanje, aktivirati članak 17. u konačnici je to stvar političke odluke i raspravi u parlamentu', istaknula je.

'Svaka takva odluka treba biti obrazložena, argumentirana da javnost zna zašto se odluke donose na način na koji se donose. Sve odluke koje se odnose na ljudska prava, trebaju biti po zakonu', naglasila je Vidović.

Frka-Petešić: Hrvatska ne treba biti prva u Europi s izvanrednim stanjem

'Za sada je moguće sve odluke donositi u okviru zakona i ne isključujući Sabor. Mislim da je to važno i aktivacija članka 17 koja de facto znači isključivanje Sabora je zapravo krajnja solucija za koju smatram da za sada nema potrebe', rekao je Frka-Petešić.

Ističe da Hrvatska ne treba biti prva u Europi koja će posegnuti za izvanrednim stanjem. Naglasio je da je najvažnije ljudsko pravo na život.

'Ovdje imamo globalnu pandemiju koja je u Italiji odnijela velik broj života i procjene su u Europi da bi nekoliko milijuna ljudi moglo umrijeti od te pandemije ako se ništa ne poduzme. Jako je važno, ne samo u Hrvatskoj nego i u okolnim zemljama da se poduzmu mjere karantene kojoj je cilj smanjiti te socijalne kontakte i širenje epidemije. Nažalost to ima za posljedicu cijeli niz ograničenja koja nam prije dva mjeseca nisu bila zamisliva. Nije smisao svega toga da bi se ljudima ograničavala prava, već prije svega da im se spasi život i da im se očuva zdravlje, da bi onda mogli sutra uživati svoja ljudska prava. Mislim da je tu važno složiti prioritete. Najapsurdnije bi bilo da poginemo od ljudskih prava. Zbog toga što štitimo ljudska prava kojima smo svi privrženi, najvažnije je da očuvamo okvir kojim ćemo zaštiti ljudska prava', kazao je Frka-Petešić.

'Veća ograničenja ljudskih prava su nekada nužna, ali tada su potrebna veća ograničenja onih koji donose te odluke', rekla je Vidović. Kazala je da je to propušteno u izmjeni zakona civilne zaštite, koji je donesen dvotrećinskom većinom te da dio pitanja i nedoumica proizlazi baš iz toga.

'Poginuti od ljudskih prava zaista nije dobro i što ne bi smjeli koristiti kao retoriku u javnom prostoru, jer ljudska prava su demokratska stečevina, ljudska prava su jedna od vrijednosti Ustava RH i točno je propisano pod kojim uvjetima koja ljudska prava se mogu ograničiti', dodaje.

'Mislim da treba posebno podcrtati da se ne propituje potreba za donošenjem odluka koje su restriktivne. Bitno je da te odluke budu donesene na pravno propisan način', naglasila je Vidović.

Gardašević je kazao da formulacija 'Ne smijemo dopusti da poginemo od ljudskih prava' nije baš najprimjerenija.

'Ako imamo situaciju velike prirodne nepogode, a ja smatram da je imamo, onda o daljnjim ograničenjima ljudskih prava odlučuje Sabor. Sabor je tu ako se može sastati i on odlučuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika', kazao je ustavni stručnjak Đorđe Gardašević, dodajući da ako se Sabor neće moći sastati onda po Ustavu odlučuje predsjednik i Vlada RH.

Emisiju 'U mreži prvog' možete poslušati na stranicama HRTi-a.