Najava turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o jačanju trilateralne suradnje njegove zemlje s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom mogla bi pomoći rješavanju do sada nerješivog problema ustroja Mostara odnosno provedbe izbora u tom gradu na koje se čeka već osam godina, ocijenio je predsjedatelj Predsjendištva BiH Bakir Izetbegović kako ga u utorak citira sarajevski 'Dnevni avaz'
Uoči zasjedanja Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) koje bi u srijedu trebalo donijeti odluku o provedbi općinskih izbora u toj zemlji 2. listopada Izetbegović je kazao kako je uvjeren da će oni ovoga puta biti održani i u Mostaru iako se ključne bošnjačke i hrvatske političke stranke još nisu usuglasile oko izbornog modela za taj grad.
'Turci kroz tu trilateralu (s Hrvatskom i BiH) mogu nas na neki način osokoliti ili pomoći da napravimo neke iskorake kada je u pitanju rješenje za Mostar', kazao je Izetbegović najavivši istodobno kako bi upravo to mogla biti jedna od tema sastanka predstavnika tri države koji se može očekivati potkraj svibnja ili početkom lipnja.
Lokalnih izbora u Mostaru nije bilo još od 2008. kada je Ustavni sud BiH kao protuustavne ukinuo odredbe gradskog statuta koje su propisivale njegov teriorijalni ustroj i izborne jedinice. Ustavni je sud ocijenio kako je u Mostaru do tada postojala diskriminacija glasača jer su male izborne jedinice imale pravo izbora podjednakog broja gradskih vijećnika kao i one veće.
Bošnjačke i hrvatske političke stranke od tada nisu uspjele dogovoriti novi ustroj grada pa ni izborna pravila te stoga u Mostaru nije bilo izbora. Sukladno izbornom zakonu BiH nakon što SIP donese oduku o raspisivanju izbora nije moguće intervenirati u izborna pravila i propise no Izetbegović je unatoč tome uvjeren kako se i u narednih šest mjeseci mogu napraviti koraci koji bi omogućili provedbu izbora u Mostaru.
Drži kako je to moguće dogovoriti upravo u svibnju ili lipnju za kada je najavio sastanak trilaterale s Hrvatskom i Turskom a do tada će, kako je kazao, Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica BiH intenzivno tragati za rješenjem.
Mediji i analitičari u BiH smatraju da će lokalni izbori u BiH u listopadu biti važan test za omjer snaga među političkim stranakam u BiH koje su na vlasti na entitetskim odnosno državnim razinama.
Nemilosrdna borba očekuje se među stranakama sa srpskim predznakom koje će se boriti za naklonost birača na teritoriju Republike Srpske gdje će se provjeravati utjecaj kojega dvije godine od općih izbora imaju Saveza nezavisnih demokrata (SNSD) predvođenog Miloradom Dodikom i entitske oporbe koju vodi Srpska demokratska stranka (SDS).
Jedina iznimka u RS-u bit će Srebrenica gdje će sve srpske stranke istaknuti zajedničkog kandidata kako bi pokušali smijeniti dugogodišneg bošnjačkog načelnika Ćamila Durakovića koji će se za novi mandat natjecati kao neovisni kandidat.
Izetbegovićev SDA i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića istaknut će zajedničke kandidate za načelnike u mješovitim bošnjačko-hrvatskim općinama a istu vrstu okrupnjavanja biračkog tijela u takvim sredinama, u ovom slučaju hrvatskog, su najavile i HDZ BiH i HDZ 1990.
