Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću znači i ponovno buđenje politike protekcionizma u SAD-u. Glavni suparnik je, dakako, Kina, ali ni europsko gospodarstvo zasigurno neće ostati neokrznuto najavljenim carinama. A tu su i njegove najave o promjenama u NATO-u, što Europljanima zasigurno ne sjeda baš najbolje na želudac. Velik dio Europe je zabrinut, no jedna europska industrija već sada zadovoljno trlja ruke – vojna
Invazijom Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. počelo je i vojno buđenje Europe iz dugogodišnje hibernacije, potencirano pritiscima Washingtona za većim izdvajanjima za NATO.
Europa bilježi dramatičan rast vojnog proračuna, što znači obilje ugovora za europske proizvođače oružja, ali i za one američke, južnokorejske i druge, piše Politico. A u slučaju da se SAD pod Donaldom Trumpom odluči povući iz NATO-a, Europa će se morati osloniti na svoje proizvođače, što znači da će im tako osigurati još veći broj ugovora.
vezane vijesti
Više domaće proizvodnje
No i bez tog radikalnog koraka SAD-a obrambena industrija može već sad biti zadovoljna. Europska komisija procjenjuje da će članice bloka u sljedećem desetljeću trebati potrošiti 500 milijardi eura na obranu. A velikim dijelom tog novca i SAD će zasigurno omastiti brk.
Europska obrambena industrija dosad se naime velikim dijelom oslanjala na uvoz te zasigurno u prvim godinama vojne renesanse neće moći računati samo na svoju proizvodnju.
'Ovaj se trend mora preokrenuti. Kupnja neeuropskih proizvoda u konačnici znači da će se europska industrija i dalje boriti za povrat svojih ulaganja te će s vremenom izgubiti svoje tehnološko znanje, iskustvo i vještine', rekao je Jan Pie, glavni tajnik vojnog lobija ASD sa sjedištem u Bruxellesu, za Politico.
Otprilike 55 posto europskog uvoza oružja od 2019. do 2023. otpadalo je na SAD, puno više u odnosu na 35 posto u prethodnom petogodišnjem razdoblju, podaci su Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
'Što se tiče isporuka, planirano je da će se stvarna količina oružja uvezenog iz SAD-a u europske države značajno povećati u nadolazećim godinama', rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u SIPRI-ju, dodavši da to nema veze s Trumpom, nego s potenciranom kupovinom opreme nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Taj bi trend mogao ići još više u korist SAD-a ako se zemlje pokušaju dodvoriti američkom predsjedniku sklapanjem većeg broja ugovora s američkim tvrtkama.
'Ne znamo puno o Trumpovim namjerama, ali ne bih se iznenadio ako zemlje, posebno na istoku, budu kupovale sve više i više američke opreme', rekao je jedan od europskih diplomata.
Amerikanci dominiraju, ali nismo ni mi za bacanje
Američke tvrtke zasad dobro prodaju lovce Lockheed Martina F-35A Lightning II, helikoptere AH-64 Apache, protuzračni obrambeni sustav Patriot, tenkove Abrams i još mnogo toga u zemlje diljem Europe.
No zemlje EU-a koje rade na modernizaciji svoje vojske, poput Poljske i Rumunjske, također nabavljaju oružje od europskih proizvođača, a malo je vjerojatno da će se to u dogledno vrijeme promijeniti, što god Trump učini.
Poljska je prošle godine potrošila 1,5 milijardi eura na tisuće pušaka Carl Gustaf M4 i stotine tisuća komada streljiva iz Švedske, a 2023. kupila je zrakoplove Saab 340 za rano upozoravanje i kontrolu.
Varšava u sklopu svoje modernizacije zračnih snaga također razmišlja o kupnji zrakoplova Eurofighter Typhoon od konzorcija koji čine Airbus, BAE Systems i Leonardo.
Rumunjska od Francuske kupuje rakete protuzračne obrane Mistral 3.
Usto, oko 15 europskih zemalja sprema se kupiti F-35A, a Eurofighter Typhoon planiraju nabaviti Njemačka, Italija i Španjolska. Saab također nastavlja promicati svoj lovac JAS 39 Gripen, prošle godine prodavši četiri primjerka Mađarskoj.
Izdvajanja za NATO
Trump je najavio da će uvjetovati zemljama članicama NATO-a da izdvajaju pet posto svog proračuna za vojsku.
Sadašnji cilj od dva posto ispunjavaju 24 od 32 članice NATO-a - cilj koji je Hrvatska, kako se ministar obrane Ivan Anušić ovih dana hvali, ispunila tek sada. Poljska je pritom jedina članica NATO-a koja je blizu potencijalnom novom cilju od pet posto, a Litva je najavila da će se u budućnosti približiti toj brojci.
'Pritisak koji Trump trenutno radi dobar je za Europu', rekao je za Bloomberg izvršni direktor Rheinmetalla Armin Papperger.
Što kažu dužnosnici
Iako će europski proizvođači oružja dobro poslovati, postoje ograničenja u tome koliko će od te povećane potrošnje moći apsorbirati.
Obrambeni dužnosnici inzistiraju na tome da Europa treba američku obrambenu industriju više nego ikad.
Govoreći u Europskom parlamentu ranije ovog mjeseca, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte otkrio je da je od Trumpa zatražio brži uvoz američkog oružja.
'Ovo je bio moj argument u razgovoru s Trumpom - otvorite američko obrambeno tržište', rekao je Rutte. Ali europski glavni gradovi također žele osigurati da dio tog povećanog iznosa za obranu ode domaćim tvrtkama.
Kako bi potaknuo europsku proizvodnju, u svom prošlogodišnjem izvješću o stanju gospodarske konkurentnosti EU-a, bivši talijanski premijer Mario Draghi pozvao je članice EU-a na agregatnu potražnju i povećanje udjela zajedničke obrambene nabave.
Unatoč snazi nekih američkih kompanija, Europa još uvijek ima teškaše u ovoj industriji. Od dva konkurentska programa za razvoj borbenih aviona šeste generacije do francusko-njemačkog projekta za istraživanje novog tenka, programa za razvoj novih pomorskih korveta, francusko-talijanskog sustava protuzračne obrane SAMP/T i milijardi koje se slijevaju u razvoj bespilotnih letjelica, europske tvrtke očekuju da će nastaviti sklapati velike ugovore kako se kontinent ponovno naoružava.
'Toliko novca se vrti. Budite dobri poslovni ljudi... Nemojte izgubiti od Južnokorejaca', rekao je Rutte u Europskom parlamentu.
