Zoran Kurelić, profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, ocjenjuje da debata između američkih predsjedničkih kandidata Hillary Clinton (68) i Donalda Trumpa (70) nije bila spektakularna niti je iznjedrila apsolutnog pobjednika, iako je demokratkinja Hillary Clinton bila bolje pripremljena i ostvarila laganu prednost. Trump je iskoristio priliku da pokaže kako se može kontrolirati i ne vrijeđati suparnika, dok je Clinton poentirala u kontraudaru, poručivši Trumpu da ne samo da se pripremila za debatu, nego i za predsjedničku dužnost
'I Clinton i Trump bili su pod kontrolom; Trump je, s obzirom na svoju poslovičnu agresivnost, bio prilično smiren, osim možda u prvih pola sata, ali ni u jednom trenutku nije prešao granicu, nije zašao u primitivizam, nije došlo do uvrede. Fatalnih gafova nije bilo, osim potencijalno Trumpovog odgovora da ne plaća porez zato što je pametan', navodi Zoran Kurelić, komentirajući za tportal dugoočekivani sraz kandidata na američkim predsjedničkim izborima.
Ono najvažnije, tko je privukao više neodlučnih birača saznat će se kroz ciljane ankete tijekom 'dana poslije' sinoćnje debate. U međuvremenu, iz oba tabora hvale 'superiorne' nastupe svojih kandidata. Određeni mediji već su proglasili pobjednike, poput CNN-a koji je debatu sumirao kao izvrstan uspjeh bolje pripremljene demokratske kandidatkinje, konstatira Kurelić.
Trumpova 'pamet' mogla bi mu se obiti o glavu
'Oboje su izrazito nepopularni kandidati i nitko od njih nije jučer navečer to promijenio. Pitanje je jedino kako su sinoćnju debatu doživjeli birači koji su u sredini i biraju 'manje zlo'', ističe politički analitičar.
Nekoliko stvari bilo mu je osobito zanimljivo, pri čemu ističe odličan nastup Hillary Clinton u pogledu prokazivanja Trumpova neplaćanja poreza. Upozorila je da Trump ne želi otkriti iznos povrata poreza jer bi se iz toga nešto moglo utvrditi: možda da nije toliko bogat koliko tvrdi da jest, možda da duguje bankama 650 milijuna dolara, možda jednostavno da ne plaća poreze vlastitoj državi. Trumpov odgovor da u jednom konkretnom slučaju nije platio porez zato što je pametan, mogao bi mu se obiti o glavu.
'Imam osjećaj da bi to moglo biti nešto što će mu se vratiti kao problem. Istina je da ljudi ne žele plaćati poreze, ali druga strana mogla bi to iskoristiti i pokrenuti priču: kakav je to čovjek, multimilijarder, koji ne plaća poreze iz kojih se financiraju veterani, bolnice, obrazovne ustanove, rakete i sva čuda. Nije bio spreman, to je bila njegova prava, instinktivna reakcija. To je prilično problematično, negrađansko ponašanje, i tu se Trump naprosto zeznuo', napominje Kurelić.
S druge strane, i Trump je bacio izvrsnu 'kontru', poručivši da će objelodaniti svoj povrat poreza kad Clinton objavi svojih 33.000 izbrisanih e-mail poruka. 'Za to je dobio čisti aplauz, iako je publika bila zamoljena da ne plješće. No takav aplauz dobila je i Clinton kada mu je na gotovo ironičnu primjedbu da se očigledno pripremala za debatu - jer je njegov imidž bio frajerski, improvizatorski, nikako štreberski, nikako kao da unaprijed debatira sa zamišljenim suparnicima – odgovorila mrtvo-hladno da se pripremila ne samo za debatu, nego i za to da bude predsjednica SAD-a', prepričava Kurelić.
Nadalje, kada je Trump 'fenomenalno poentirao da je rat u Iraku bio totalni promašaj' i pritom istaknuo da je Clinton, za razliku od njega, podržala rat, voditelj mu je dao do znanja da raspolaže dokazima da je i Trump u tri navrata verbalno podržao taj isti rat. Trump je naposljetku pred 100 milijuna gledatelja priznao da je to rekao u emisiji kod poznatog voditelja Howarda Sterna, iako potpuno nekoncentriran u rano jutro, te ponovio za Fox News. Usput je, ogorčen, ustvrdio da su mediji uvijek na strani Clinton.
'Želio je smjestiti Hillary Clinton među budale koje su podržale taj rat, a pokazalo se da je i on bio za to. Naravno, njegovim glasačima to neće promijeniti stvari, ali pitanje je kako će to utjecati na one koji će glasati sa začepljenim nosom ili iz očaja.'
Umjesto 'nervozne učiteljice', Clinton nastupila kao neustrašiva kandidatkinja
Općenito, kandidatkinja Demokratske stranke izgledala mu je puno bolje nego što je očekivao.
'Nije imala imidž nervozne učiteljice, nego hladnokrvne predsjedničke kandidatkinje koja se ne srami ničega. Očekujući napad u smjeru zdravlja, odmah u drugoj rečenici debate rekla je da je tog dana rođendan njezine unuke, predstavljajući se kao baka. Kad je Trump krenuo propitivati njezinu snagu, koristeći riječ 'stamina', rekla je da prošla puno toga, pa i sedmosatno 'grilanje' na ispitivanju o njezinoj ulozi u tragičnom napadu u Benghaziju, što je dokaz da je dovoljno snažna. To je bio izvanredan odgovor', ocjenjuje Kurelić.
Trump je, međutim, kontrirao na njezinoj optužbi da je on veliki ljubitelj ruskog predsjednika Vladimira Putina, što bi samo po sebi trebalo dokazivati da ne može biti vrhovni zapovjednik američke vojske, na što je republikanski kandidat prilično hladno odgovorio kako mu se čini da je priča o hakiranim dokumentima Demokratske stranke od strane Rusa zapravo 'napumpana' i da ne postoje nikakvi dokazi o ruskoj umiješanosti.
Zasad bez velikih promjena
'On je očekivao te napade i bio je spreman. Odigrao je nešto što nismo znali hoće li biti u stanju - da izgleda kao da može biti predsjednik. Niti jednom nije 'puknuo' pored Clinton, normalno je komunicirao, nije je uvrijedio, imao je, dakle, gard osobe za koju bi netko 'u sredini' mogao glasati. Cijelo vrijeme povlači se pitanje može li on djelovati 'predsjednički', a sada je tako izgledao, iako pritom nije prestao biti Trump – i dalje je mahao rukama i prekidao sugovornicu', primjećuje Kurelić.
Sve u svemu, unatoč tome što daje blagu prednost Hillary Clinton u sinoćnjoj debati, Kurelić predmnijeva da ona neće znatno promijeniti postojeće postotke podrške te podsjeća da su pred Amerikancima još dvije debate - 4. listopada sučelit će se potpredsjednički kandidati, a 9. listopada predviđena je druga debata predsjedničkih kandidata.