Rusko-američki odnosi trenutno su na najnižoj razini i ugrožavaju globalnu sigurnost, upozoravaju analitičari i diplomati poput Wolfganga Ischingera, njemačkog veleposlanika u Londonu, koji je jedno vrijeme bio i šef njemačke diplomatske misije u Washingtonu.

Ischinger je u nekoliko navrata upozorio kako je situacija 'trenutno najopasnija od raspada Sovjetskog Saveza', a da je u pravu, govore i međusobne optužbe koje podjednako pljušte iz Washingtona i Moskve, unatoč nedavno održanom sastanku Putina i Trumpa, za koji se smatralo da će zatopliti odnose.

Podsjetimo, nakon povijesnog sastanka u finskoj prijestolnici svijet je ostao zakinut za detalje razgovora dvojice najmoćnijih svjetskih čelnika. Putin i Trump usuglasili su se tek kako 'postoje brojni problemi koje nisu uspjeli u potpunosti razjasniti', uz dodatak kako obojica vjeruju da su napravili prvi korak u tom pravcu.

Početni odnos Trumpa i Putina od inauguracije 45. američkog predsjednika pobudio je nadu kako bi se odnosi između dviju zemalja mogli popraviti. Trumpov prethodnik Barack Obama je, naime, s ruskim kolegom imao lošu suradnju pa je 2013. naprasno otkazao sastanak u Moskvi. Povod otkazivanju bila je odluka ruskih vlasti da bivšem službeniku američke tajne službe NSA Edwardu Snowdenu dodijele azil. Obamino otkazivanje podjednako su kritizirali ruski i američki politički analitičari, proglasivši potez američkog predsjednika pogrešnom procjenom i pokušajem da se Rusija prikaže kao neravnopravni partner u rješavanju problema.

Dvije godine kasnije Obama i Putin su se konačno sastali na marginama Opće skupštine UN-a, što je potrajalo dulje od sat i pol. Predsjednici Rusije i SAD-a na prvom formalnom sastanku u više od dvije godine razgovarali su o situaciji u Siriji i borbi protiv Islamske države, no konkretnih pomaka nije bilo pa su analitičari njihov odnos ocijenili kao nastavak Hladnog rata.

Nakon što je Donald Trump u siječnju 2017. postao predsjednikom, tijekom inauguracijskog govora nije spomenuo Rusiju niti problematične odnose s najvećom zemljom na svijetu, već se, osim ponovljenog obećanja kako će učiniti Ameriku velikom, osvrnuo tek na odnose s Iranom i Sjevernom Korejom.

Ipak, nekoliko dana nakon inauguracije Trump je nazvao Putina i pozvao ga u posjet Sjedinjenim Državama. Valja podsjetiti kako su se njih dvojica čuli telefonom nedugo nakon što su objavljeni rezultati američkih predsjedničkih izbora, a tijekom tog razgovora načelno su se složili o potrebi normalizacije odnosa između Moskve i Washingtona, ugroženog ukrajinskom krizom.

>>> Obama: Ne mislim da sam podcijenio Putina, ali...

Trump je, podsjetimo, tijekom predsjedničke kampanje više puta rekao da je u cilju politike približavanja Moskvi spreman preispitati sankcije koje je zbog aneksije Krima 2014. godine Rusiji uveo njegov prethodnik Barack Obama. Članovi Trumpove administracije, osobito potpredsjednik Mike Pence, ogradili su se od Trumpovih proruskih stavova koje je aktualni predsjednik pojačavao, odbivši prihvatiti konsenzus vlastite obavještajne zajednice da su ruski hakeri okrenuli izbore u njegovu korist, što je pomalo začuđujuće jer je prije samog ulaska u politiku tvrdio kako je Rusija 'najveći američki problem'.

Zaokret od antiruskih stavova prije ulaska u politiku i nakane da s Moskvom izgladi odnose pojedinci su tumačili pričom kako je ruska obavještajna zajednica nečim ucijenila Trumpa, a spominjale su se i tajno snimljene neprovjerene eksplicitne scene koje datiraju iz 2013., kada je budući predsjednik posjetio Moskvu prilikom natjecanja Miss Universe. Putin je čvrsto opovrgnuo postojanje kompromitirajućeg materijala pa su se mnogi zapitali zašto Trump gotovo pod svaku cijenu želi okrenuti novu stranicu u odnosima s Moskvom.

>>> Putin je bolji vođa nego Obama, a SAD treba u savez s Rusijom

Analitičari su spominjali kako iza Trumpovih poteza stoje njegovi poslovni odnosi s ruskim oligarsima bliskima Putinu, dok su drugi odnose tumačili Trumpovom zadivljenošću ruskim predsjednikom koji vodi državu čvrstom rukom. Treći su ocijenili kako Trump u Rusiji vidi spas od radikalnih islamista, ali i silu koja bi mogla zauzdati Kinu. Trump i njegova administracija još uvijek nisu pružili argumente zašto američki predsjednik pod svaku cijenu želi dobre odnose s Rusijom.

Tajna njihova odnosa nije otkrivena ni tijekom sastanka u Helsinkiju, tijekom kojeg nitko od dvojice predsjednika nije spomenuo jesu li razgovarali o neuralgičnim točkama poput Krima ili Sirije, sve dok ih na taj problem nisu podsjetili novinari, a nejasnoće oko navodne ruske umiješanosti u američke predsjedničke izbore dvojica svjetskih moćnika tek su ukratko prokomentirala riječima kako nije bilo ruskog miješanja te kako vjeruju jedan drugome.

>>> Oštre kritike nakon sastanka s Putinom: Donald Trump je agent ruskih obavještajnih službi

Štoviše, Putin je kazao kako je upravo želio da na izborima pobijedi Trump jer je on jedini 'govorio o normalizaciji odnosa s Rusijom', dodajući kako sa svojim američkim kolegom traži smjernice i načine da premoste različitosti.

Da Trump i Putin u Helsinkiju nisu iznašli konkretne mjere za normalizaciju odnosa, potvrdio je u srijedu ruski šef diplomacije Sergej Lavrov te je u razgovoru za slovački list Pravda naglasio kako je 'naivno misliti' da je nakon helsinškog samita uspostavljeno apsolutno povjerenje.

Prema Lavrovljevim riječima, nastavak negativnog odnosa podjednako šteti Sjedinjenim Državama i Rusiji te predstavlja rizik za 'čitavu strukturu međunarodne sigurnosti'.

Ruski ministar vanjskih poslova pritom nije propustio naglasiti kako će Moskva recipročno odgovoriti na američke antiruske mjere, nadodavši da je s Rusijom besmisleno komunicirati ultimatumima.

S druge pak strane, Washington je u utorak objavio kako nameće nove američke gospodarske sankcije Rusiji, koju optužuje da stoji iza napada nervnim otrovom u Velikoj Britaniji. Sankcije obuhvaćaju izvoz nekih tehnoloških proizvoda kao što su elektronički uređaji i oprema te prodaju oružja. No Washington je s popisa isključio više vrsta proizvoda, kao i sve što je povezano sa suradnjom u istraživanju svemira, u ime 'interesa nacionalne sigurnosti'.

Kremlj je dan ranije objavio kako mu treba vremena da procijeni učinak sankcija prije nego razmotri odgovor, no da će ruski predsjednik Vladimir Putin djelovati u skladu s ruskim nacionalnim interesom. Dobro upućeni u odnose Rusije i Sjedinjenih Država ističu kako bi nakon ovih mogle uslijediti još strože mjere koje bi mogle dodatno uzdrmati vrijednost rublja i ruskih financijskih tržišta.

Inače, od trenutka stupanja sankcija na snagu, Rusija ima 90 dana da izjavi kako više ne rabi kemijsko i biološko oružje, obeća da ubuduće to neće činiti i omogući inspekcije kojima će se potvrditi da je oružje uništeno. Ne budu li se poštovali ti zahtjevi, uvest će se drugi paket sankcija koje bi mogle obuhvatiti čak i zabranu slijetanja zrakoplova ruskih aviokompanija u američkim zračnim lukama te prekid diplomatskih veza dviju zemalja.

>>> Putin izvijestio Trumpa o svom susretu s Asadom

Kremlj bi pak Sjedinjenim Državama zauzvrat mogao zabraniti prodaju globalno popularnih proizvoda poput Coca-Cole, uporabu Googlea te Appleovih i Microsoftovih proizvoda u Rusiji, zatim prodaju obogaćenog urana za američke nuklearke, kao i potporu u pacifizaciji Korejskog poluotoka.

Da Rusija ozbiljno misli, pokazuje i ovih dana najavljena vojna vježba naziva Istok-2018, koja će se održati u središnjim i istočnim ruskim vojnim oblastima uz sudjelovanje gotovo 300.000 vojnika. U vježbi će sudjelovati više od 1000 borbenih zrakoplova, dvije mornaričke flote i sve zračno-desantne postrojbe.

Ovo pokazivanje mišića najveća je vojna vježba u Rusiji još od 1981. godine, ali je mjesto održavanja pažljivo odabrano i pomaknuto s istočnih granica NATO-a, što je dao naslutiti i Lavrovljev zamjenik Sergej Rjabkov, u srijedu izjavivši kako su apsurdne tvrdnje da Rusija teži podjeli ili slabljenju Europe.

Rjabkov je pritom naglasio kako su 'evidentni pojačani napori za snabdijevanje Kijeva oružjem za masovno uništenje' te kako 'postoje planovi za proširenjem NATO-vih vojnih vježbi u neposrednoj blizini granica Rusije'.

'Ovo je izravan put destabilizaciji. Amerikanci se igraju vatrom', zaključio je Rjabkov, davši naslutiti kako normalizacija odnosa najavljena u Helsinkiju nema čvrstog uporišta, niti pojašnjenja na čemu Trump i Putin gaje međusobne simpatije koje se ne preslikavaju na odnosima dviju supersila.