Ali unatoč poplavi kritika koje nisu od jučer, nijedan pokušaj reforme izbornog sustava nije uspio. Kada su američki birači 8. studenoga glasali za predsjednika, nisu ga zapravo birali izravno. Izabrali su 538 'izbornika' koji su zaduženi da njihove želje pretoče u stvarnost.

Trump je osvojio jasnu većinu izbornih elektora, njih 306, iako je prilično zaostao za Hillary Clinton u ukupnom broju glasova. Sličan se scenarij dogodio 2000. kada je George W. Bush postao predsjednik iako je Al Gore imao više glasova na nacionalnoj razini (popular vote). Ovoga puta razlika je mnogo veća jer je Clinton osvojila gotovo tri milijuna glasova birača više od Trumpa ili dva posto više.

Izbornici će se danas okupiti u svih 50 država i glavnom gradu Washingtonu, koji je zasebna federalna jedinica, kako bi službeno izabrali predsjednika i potpredsjednika.

Mogu li izbornici donijetipreokret?

Ovaj korak u izbornom procesu, inače puka formalnost, vraćen je pod lupu javnosti nakon iznimno žestoke kampanje.

Povijesno, izbornici su rijetko prkosili volji birača u njihovim saveznim državama. A i kada jesu, njihov prelazak u suparnički tabor nije utjecao na ishod predsjedničkih izbora. Ipak neki demokrati, koji Trumpa smatraju egzistencijalnom prijetnjom za američku demokraciju, hvataju se za slamku u nadi da nekoliko desetaka republikanaca možda neće htjeti glasati za svog populističkog lidera.

Ali čak i da se to dogodi, izbor predsjednika prešao bi u nadležnost Zastupničkog doma Kongresa u kojem republikanci imaju uvjerljivu većinu. Internetska peticija kojom se izbornike poziva da se odreknu Trumpa prikupila je pet milijuna potpisa. Holivudske zvijezde poput Martina Sheena (predsjednika Bartleta u seriji Zapadno krilo) nedavno su objavile i video poziv izbornicima da to učine.

'Imate poziciju, ovlasti i prigodu da uđete u povijest kao američki junaci koji su promijenili tijek povijesti', kažu zvijezde obraćajući se izbornicima.

Ali izgledi za to gotovo su ravni ništici. Nema nikakvih indicija da 37 republikanskih izbornika namjerava napustiti Trumpa. Do danas je samo jedan od njih, Christopher Suprum iz Teksasa, javno objavio da će promijeniti stranu. Budući šef osoblja Bijele kuće Reince Preibus izjavio je u nedjelju na Foxu da pritisak na izborni kolegij 'samo govori o demokratima, koji ne mogu prihvatiti izborni poraz'.

'Uvjereni smo da će sve proći glatko', rekao je. Konačni ishod možda neće biti poznat u ponedjeljak jer države imaju nekoliko dana da dostave svoje rezultate. Kongres će u svakom slučaju pobjednika objaviti 6. siječnja, dva tjedna prije inauguracije.

Izborni kolegij - zastarjela i nedemokratska institucija

Odgvarajući na pitanje na tiskovnoj konferenciji prije odlaska na odmor na Havaje, predsjednik Barack Obama priznao je da je izborni sustav 'otisak ranije vizije o tome kako bi trebala raditi naša federalna vlada', ali je dodao da se obično rezultati izbornog kolegija i narodnog gasanja podudaraju 'kad se šalju prave poruke'.

David Pozen, profesor na pravnom fakultetu sveučilišta Columbia, vidi jednu dobru stvar u svemu ovome. 'Privući će pozornost na to da je hitno potrebna reforma. Izborni kolegij je jedna zastarjela i fundamentalno nedemokratska institucija'.

U studenome 2000. demoktratska senatorica iz New Yorka Hillary Clinton pozvala je na izbornu reformu koja bi rezultirala izravnim, općim pravom glasa. Trump je, kao i u mnogo drugih stvari, radikalno promijenio mišljenje.

'Izborni kolegij je katastrofa za demokraciju', tweetao je u studenome 2012. godine. 'Izborni kolegij je zapravo genijalna stvar koja svim našim državama, velikima i malima, daje na važnosti', rekao je prošli mjesec.