Taj sporazum, koji je trebao predstavljati protutežu sve većem utjecaju Kine, potpisalo je 2015. 12 zemalja Azije i Pacifika koje predstavljaju 40 posto svjetskog gospodarstva, ali još nije stupio na snagu. ‘O tome smo dugo razgovarali’, rekao je novinarima tijekom potpisivanja izvršne uredbe, ocijenivši da se radi o ‘dobroj odluci za američkog radnika’, navodi France Presse.

Republikanski predsjednik kaže da bi taj trgovinski ugovor štetio američkoj industriji. Tijekom kampanje Donald Trump je rekao da se radi o ‘groznom’ sporazumu i obećao da će ga što prije povući. Sporazum, koji su podržale američke tvrtke, ispregovarala je administracija bivšeg predsjednike Baracke Obame, ali ga nikad nije odobrio Kongres.

Obamina administracija ga je predstavljala kao najbolji sporazum o slobodnoj razmjeni jer je nadilazio obično ukidanje carinskih barijera. On je također predviđao ukidanje necarinskih barijera, poput otvaranja državnih natječaja zemalja članicama stranim poduzećima bez prednosti za vlastite državne tvrtke, kao i poštivanje prava rada, prema normama međunarodne organizacije rada. Ali brojne NGO kritizirale su učinke teksta u pogledu prava radnika, okoliša i gubitka suverenosti i pristupa lijekovima.

Japanski premijer Shinzo Abe, veliki zagovornik sporazuma, priznao je krajem 2016. da TPP bez Sjedinjenih Država ‘ne bi imao smisla’. Sporazum je potpisalo 12 zemalja: Australija, Brunei, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, Sjedinjene Države i Vijetnam.