'Budi pristojan, budi profesionalan, ali uvijek budi spreman ubiti svakog koga sretneš na putu', samo je jedna od brojnih uzrečica umirovljenog generala američkih marinaca Jamesa Mattisa koji je, po svemu sudeći, najizgledniji kandidat novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa za ministra obrane. Ovaj prekaljeni časnik korpusa mornaričkog pješaštva čiji su glavni aduti hrabrost, visok stupanj domoljublja i nevjerojatna želja za ostvarenjem zadatka omiljen je u Pentagonu, unatoč mnogim kritikama koje je uputio dosadašnjim šefovima Bijele kuće, a njegova beskompromisnost na terenu i ciničan i izravan stav uvelike podsjećaju na ulogu Clinta Eastwooda u filmu 'Vojničina' u kojem tumači iskusnog narednika koji slama naizgled neslomljive
Ovaj 66-godišnji mornarički general koji je vodio američko vojno zapovjedništvo na Bliskom istoku i Afganistanu već se sastao s predsjednikom u dolasku, a u kojoj mjeri je Donald Trump oduševljen Matissovim pristupom problematici, dovoljno govori kako ga je nakon susreta ocijenio kao 'vrlo impresivnog'.
Dojam beskompromisnog, sposobnog i na terenu nemilosrdnog zapovjednika Mattis je stekao još u Zaljevskom ratu 1991. gdje je imao prvo pravo vatreno krštenje otkad se 1969. nakon završenog studija povijesti pridružio marincima. Tijekom tog sukoba bio je na čelu 1. bojne elitne 7. pukovnije marinaca čiji je moto 'ponos, predanost, odanost', a upravo ti pridjevi, kažu Mattisovi suborci, odlikuju ovog perspektivnog časnika koji iz Zaljevskog rata izlazi kao pukovnik.
Nakon te šestomjesečne spektakularno demonstrirane moći tada jedine preostale svjetske supersile koja je zaokružena potpunim slomom iračkih snaga, Mattis u listopadu 2001. odlazi u novo krizno žarište u Afganistan gdje u akciji Vječna sloboda zapovijeda 1. marinskom ekspedicijskom brigadom, čime postaje prvi časnik marinaca koji je dobio čast biti na čelu borbenih akcija u cilju hvatanja Osame bin Ladena, uništavanja Al Kaide i uklanjanju talibanskog režima koji je pružao potporu i utočište za Al Kaidu. Iako je glavni zapovjednik 20.000 američkih vojnika na terenu, Mattisa se mnogi sjećaju kao časnika koji je često mijenjao zagrijano zapovjedništvo hladnim rovovima u afganistanskim gudurama.
Već dvije godine kasnije, Mattis je kao general-bojnik poslan na novo bojište u Irak gdje zapovijeda 1. mornaričkom divizijom i odigrava ključnu ulogu u operacijama u Faludži. Pritom se obilato koristi tzv. strategijom COIN kojom se označava borba protiv nesigurnosti na terenu. Bit COIN-a sastojao se u tome da vojne snage u Afganistanu ne služe samo uništavanju neprijatelja nego pomažu civilnom stanovništvu u izgradnji civilnih vlasti i kulturnih institucija te tako šire klimu sigurnosti, a upravo je tom strategijom zbog odličnog poznavanja arapske kulture Mattis pokušao pridobiti lokalno stanovništvo kao saveznika. Pritom svakodnevno obilazi postrojbe kojima nalaže da unatoč preživljenom stresu prema lokalcima pokažu dužno poštovanje. Štoviše, svojim podređenima savjetuje puštanje brada kako bi što više nalikovali Iračanima i time pridobili njihovo povjerenje. Danas se tom taktikom, koja uključuje i poznavanje Kurana, služe gotovo sve zapadnjačke postrojbe u mirovnim misijama, među kojima i hrvatske.
Mattisu zbog osjetljivosti kada je u pitanju domicilno stanovništvo i lokalni običaji prišivaju nadimak ratnik redovnik koji mu je uvelike dan i zbog činjenice kako se nikada nije ženio i imao djecu, već sve svoje kapacitete ulaže u marince kojima je moto 'uvijek vjerni'. No njegova neposrednost, borbenost i odlučnost zaslužna je i za njegov drugi, poznatiji nadimak - divlji pas, a njegove izravne i cinične izjave, poput one kako je 'zabavno ubijati one koji šibaju žene jer ne pokrivaju glavu', u američkoj vojsci dobivaju termin 'matizam', a istovremeno takva je retorika izazvala niz kritika upravo iz zapovjedništva njegovih marinaca iz kojeg dobiva preporuke da pokuša birati riječi.
Mattis je umirovljen 2013. nakon što odlazi s mjesta zapovjednika američkog Središnjeg zapovjedništva za Bliski istok, ali i dalje ne bira riječi, pa kao metu svojih kritika često odabire Baracka Obamu zbog njegovih pomirljivih pogleda na Iran koji on bez dlake na jeziku vidi kao vječnu prijetnju stabilnosti na Bliskom istoku.
Je li nepovjerljivost prema Obami dodatno privukla Mattisa Trumpu, teško je reći, no budući američki predsjednik u svojem izboru za šefa Pentagona vidi sličnost s vlastitim zvjezdanim statusom jer je uloga ovog generala s četiri zvjezdice u Iraku 2003. postala predmet gledane HBO-ove televizijske serije 'Generacija ubojica'.
Koliko je Mattis prirastao Trumpu dovoljno govori i podatak kako prema pravilima budući ministar obrane mora najmanje sedam godina biti izvan stroja. Mattis je odoru skinuo tek prije tri godine, no Trump se već osigurao i podsjetio kako je protokol već jednom zaobiđen kada je predsjednik Harry Trumann samo pet godina nakon Drugog svjetskog rata na čelo Pentagona postavio generala Georga Marshalla koji je kao državni tajnik pomogao je u stvaranju američkog plana za poslijeratnu obnovu Europe, danas poznatog kao Marshallov plan, zbog čega je 1953. kao prvi vojnik u povijesti dobio Nobelovu nagradu za mir
