Usvajanje ustava je ključni korak prije nego što prijelazna vlada stupi na dužnost kako bi okončala krizu između islamista i sekularnih stranaka koja je zaprijetila tranziciji Tunisa nakon pada autokarata Zinea al-Abidinea Ben Alija.

Njezini završni koraci prema punoj demokraciji smatraju se mogućim modelom za regiju u kojoj se Egipat, Libija i Jemen - koji su također svrgnuli s vlasti svoje čelnike 2011. godine - bore s nestabilnošću i nasiljem kao i ponovnim oživljavanjem islamizma.

Raspravi u parlamentu nazoče 192 od 217 zastupnika. Očekuje se da će glasovanje potrajati najmanje tjedan dana budući da se svaki zastupnik mora pojedinačno izjasniti o 146 članaka ustava.

'Ovo je ustav za cijeli tuniški narod', rekao je predsjednik prijelaznog saziva parlamenta Mustafa Ben Jaafar. "Naporno radimo s različitim strankama kako bi završili taj proces", rekao je on na sjednici parlamenta.

Islamistička stranka Ennahda, koja je došla na vlast prije dvije godine, i većinom sekularne oporbene stranke dogovorili su da će predati vlast prijelaznoj vladi do 14. siječnja - treće godišnjice pada Ben Alija, nakon što usvoje ustav i odrede datum izbora te imenuju izborno povjerenstvo.

Prvotnu raspravu o nacrtu ustava omele su velike podjele oko uloge islama u jednoj od najsekularnijih zemalja u arapskom svijetu. Međutim, stranke su prevladale svoja neslaganja.

U nacrtu ustava se navodi da je Tunis 'slobodna zemlja, neovisna, suverena; islam je njezina religija, arapski njezin jezik, a republika je državno uređenje'.

Tranzicija Tunisa uglavnom je mirna nakon pobune 2011., ali podjele između islamista i sekularnih oporbenih stranaka dovele su do političkog zastoja koji je zaprijetio demokratizaciji.