Na pitanje hoće li novi ZKP ubrzati ili zakomplicirati sitzuaciju, Turudić kaže kako nije u skladu s načelom podjele vlasti da suci Vrhovnog suda pišu saborskim zastupnicima.

“MPU, Vlada, su ovlašteni predlagatelji zakona. Prijedlog je poslan tri dana prije, to se mora pitatit MPU. Smatram da promjene trebaju ići u ovom pravcu koji je prošao na Vladi. Možda je to malo prebrzo, ali…”, kazao je za N1 Turudić navodeći primjer Francuske, ali i dodajući da ne vidi što je protuustavno u prijedlogu, kako to tvrdi profesorica Zlata Đurđević.

“Ovo nije reforma, to je jedan pokušaj. Već više od 30 godina sam sudac, ovo je 500. reforma po redu. Svaka nova izmjena je samo stavljanje nove zakrpe na poderane hlače. Na postojećim hlačama nema mjesta za novu zakrpu. Ne shvaćam zašto se ne donosi novi zakon. Ništa se nije napravilo, rade se ovakve izmjene. Pozdravljam te izmjene kao sazrelu svijest da nije dobro da procesi traju toliko dugo”, govori Turudić dodajući da bi se vođenje postupka moglo ubrzati kad bi se išlo u pretpostavke.

On kaže kako je trend da stranke budu prisutne i na drugostupanjskim raspravama. “To je obesmišljena ideja, da čuješ obe strane”, kaže.

O prijedlogu da se presuda ne može vraćati na početak, Turudić ponovno navodi primjer Francuske u kojoj je, kaže, tako, ali kaže i da 11 sudaca Viskog kaznenog suda sigurno ne može izvesti to sve. “Sada je raspisan natječaj za 4 nova suca VKS-a i javilo se samo 5 sudaca. Zašto? Jer im je bolje na Županijskim sudovima, tamo imaju i veću plaću, naravno da nisu motivirani”, govori.

Javnu sjednicu Vrhovnog suda, kaže, ne shvača. “To nije materija koja je podložna javnoj raspravi. Kad se zaključci donesu, onda se može ići van s tim”, kaže Turudić dodajući da “med i mlijeko nisu potekli već 30 godina”.

Situacija u sudstvu i u DORH-u

U DORH-u i sudovima vlada zakon spojednih posuda, kaže. “Ako nije dobra situacija u sudstvu, a nije, nije dobra ni u DORH-u. Možda sad, vrijeme najavljenih ustavnih promjena… Jeste li primijetili da nitko ne govori da bi se Ustav mijenjao u području sudske vlasti? Zašto?”, pita se.

Na pitanje je li DORH pod direktnom kontrolom Vlade, Turudić kaže: “Nije.”

“I Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda. Kad se izaberu, i on i glavna državna odvjetnica se moraju emancipirati od politike. Netko ih mora izabrati”, kaže.

“Ne znam, ja ću vjerovati da je”, kaže na pitanje je li se Zlata Hrvoj Šipek dovoljno emancipirala od Vlade.

Izjave premijera i predsjenika o stanju u pravosuđu ne smatra “higijenskim” i kaže kako ne razumije zašto je premijer zvao glavnu državnu odvjetnicu, ali ni zašto je to priznao. “Jednako kao što si notorni Milanović ne pomaže svojim kočijaškim rječnikom… Posebno se olako prelazi preko tvrdnje da predsjednik Republike nema nikakve ovlasti pa može pričati što hoće. Njega je izabralo miljun i nešto ljudi, ako se on tako ponaša, tako će se ponašati i njegovi birači”, govori Turudić.

Kaže i kako je izuzetno nezadovoljan stanjem u pravosuđu. Dotaknuo se i sudske prakse oko pozdrava “za dom spremni”. “Pozdrav ZDS ne smije biti u javnom prostoru. Nemam što dodati ni oduzeti. To treba zabraniti. Ići s onim kompromisima koje je dalo Vijeće, impliciralo je da će se izmijeniti zakon u tom smjeru. Nepotrebno gubimo energiju oko toga, imamo puno većih problema.”

“DORH je povukao optužnicu. Koliko se sjećam, dva ptua su to napravili. U ovom slučaju i u slučaju ratnog zločina u Gruborima. Imaju pravo u godinu dana poslati novu optužnicu ili odustati od slučaja”, kaže Turudić dodajući: “Koliko to traje? 5 godina? A nismo ušli ni u fazu optužnice. Kolege izvana mi se smiju, kažu da imamo najviše rokova, ali da je catch to što se naši rokovi ne moraju poštivati. Nema nikakvih posljedica ako se rokovi ne poštuju.”

Turudić kaže kako nema dvojbi oko toga treba li Ustavni sud ukinuti ili ne. “Nisam zadovoljan odukama Ustavnog suda, ali institucija mora ostati. Svaki građanin ima pravo ne biti zadovoljan odlukama. … Sad se predsjednik Republike hvali kako su njegovom zaslugom tri dobra suca u Ustavnom sudu. On priznaje da je kao premijer trgovao imenima ustavnih sudaca. Treba promijenti način imenovanja, ali ne dirati instiuciju”, kaže.

Na pitanje može li se na referendumu mijenjati Ustav, Turudić govori: “Referendum je demokratska stečevina, ali on nije lijek koji liječi sve bolesti. S referendumskim pitanjima treba biti jako oprezan, ne mora uvijek većina biti u pravu u odnosu na manjinu.”

Govoreći o slučajevima lažnih prijetnji bombama, poput jučerašnjeg u dva trgovačka centra u Zagrebu, Turudić kaže kako bi se to djelo moglo okvalificirati kao širenje lažnih vijesti, za što je zapriječena kazna od pet godina. Na Županijskom sudu je, kaže, bilo mnogo takvih situacija, a bilo je dovoljno pogledati u kalendar rasprava da bi se vidjelo kome ne odgovara da se rasprava održi.