'Ako u tome uspijemo uz pomoć međudržavnih sporazuma, onda ćemo napraviti korak naprijed. To nije proces koji se može riješiti odmah, ali svakako je vrijedno otvoriti ga. Ako to riješimo, na dnevni red možemo staviti i mogućnost povlačenja tužbi', rekla je Pusić.

Na podsjećanje novinara kako su mediji proteklih dana različito interpretirali njezinu izjavu o povlačenju tužbe za genocid te upitana hoće li Hrvatska zaista povući tužbu, ministrica je objasnila kako njezina izjava predstavlja drukčiji pristup problemu za koji se, kako kaže, moramo pripremiti.

'Postoje dvije mogućnosti. Jedna je da problem držite stalno na vrućem i na taj način jednim djelom održavate mogućnost njegovog političkog iskorištavanja. Drugi je da ga pokušate riješiti. Važno je da barem pokušamo naći rješenje, a u najgorem slučaju i ako ne uspijemo, bit ćemo na istom na čemu smo i danas', ističe Pusić.

Govoreći o problemima u rješavanju ratnih zločina, kao dvjema najvećim kočnicama, ministrica navodi srbijanski zakon koji proširuje jurisdikciju srbijanskog pravosuđa i izvan područja Srbije i, s druge strane, hrvatski zakon o ništetnosti srbijanskih optužnica.

I jedan i drugi otežavaju rješavanje problema, navodi ministrica te ukazuje da dvije zemlje, ako budu u stanju donijeti racionalnije odluke vezano uz te zakone, imaju i šanse riješiti ili barem početi rješavati probleme.

Upitana je li na temu tužbe i protutužbe razgovarala s nekim od predstavnika vlasti u Srbiji, Pusić odgovara da nije, 'ali hoćemo u perspektivi' te dodaje kako je to pozicija nove hrvatske vlade.

Stručnjak za međunarodno pravo i bivši pravni zastupnik Srbije i Crne Gore pred ICJ-em Tibor Varadi za beogradski dnevnik Politika upozorio je da bi, ako Srbija i Hrvatska planiraju izvansudsku nagodbu, trebale što prije donijeti takvu odluku jer nije preostalo puno vremena za tu mogućnost, a javna bi rasprava mogla biti zakazana za godinu dana.

Varadi objašnjava kako bi se ICJ bavio samo time je li bilo genocida s jedne ili druge strane te da bi sve izvan genocida za njih bilo irelevantno. Time je, dodaje on, stvarnost znatno sužena jer, ako čovjek želi doći do istine, onda su relevantni i ratni zločini kao i zločini protiv čovječnosti.

On ističe kako je vrlo malo vjerojatno da bi došlo do odluke, bilo po hrvatskoj tužbi, bilo po srbijanskoj protutužbi da je bilo genocida, a da će istodobno i jedna i druga strana imati veliki odvjetnički tim kojima je posao iznositi žestoke optužbe što, upozorava Varadi, može utjecati na ponovno razvijanje mržnje, a to nijednoj zemlji nije u interesu.

Na konstataciju novinara da su teške optužbe već iznesene u tužbama i odgovorima na njih, Varadi to potvrđuje ali one, kako kaže, nisu ugledale svjetlost dana.

'Javna rasprava bi izgledala strašno, to bi štetilo odnosima, a ne bi ništa donijelo niti jednoj strani. I dalje sam uvjeren da je za dvije države bolje da dođe do izvansudske nagodbe', navodi Varadi.

Pusić je za Blic, govoreći o sporu dvije zemlje oko granice na Dunavu i srbijanskom putu europskih integracija, istaknula kako nije niti u interesu Srbije niti u interesu Hrvatske da ona blokira ulazak Srbije u EU zbog neriješenog spora oko granice na Dunavu.

'Iskustvo koje smo mi imali sa Slovenijom oko piranskog zaljeva govori da je, ukoliko je to moguće, probleme najbolje rješavati bilateralno, a ako nije, i međunarodni sudovi i međunarodne arbitraže su za ljude', ističe ministrica.