'Poštovane dame i gospodo, podnosim prijavu zbog slanja postrojbi Bundeswehra u Srbiju i svih ostalih postupaka koji su u potonjem razdoblju doprinijeli održavanju te misije njemačke vojske', stoji u uvodu pisma koje je Schmitz uputio Saveznom državnom tužiteljstvu u Karlsruheu 16. ožujka ove godine, a koje prenosi Deutsche Welle, dodajući kako je, prema nekim svjedočenjima, posebnu važnost za odluku o početku bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije imao pristanak Njemačke na intervenciju.

Deutsche Welle podsjeća kako Schmitzova prijava nije prvi pravni pothvat zbog njemačkog sudjelovanja u bombardiranju SR Jugoslavije bez mandata Ujedinjenih naroda, uz ocjenu da je jedna od ambicioznijih.

'Nitko ne može reći kako bi se po stanovništvo razvijali događaji u takozvanom kosovskom sukobu, u Afganistanu i Siriji da nije bilo sudjelovanja Bundeswehra. Njemačka se sigurno ne bi vojno angažirala u Afganistanu i Siriji da je prije toga sudjelovanje Bundeswehra u bombardiranju Srbije bilo kazneno-pravno procesuirano', navodi Schmitz u svojoj prijavi koju je naslovio 'Sudjelovanje u kapitalnom zločinu i priprema napadačkog rata'.

Odvjetnik nadalje ističe kako bi 'odbijanje njemačkog naroda da se uključi u ovu intervenciju, protivnu međunarodnom pravu, impresioniralo čitav svijet i svakako bi doprinijelo tome da se međunarodnom pravu pridaje više težine'. Schmitz, naime, smatra kako je njemačko sudjelovanje u tom ratu bilo početak 'nebrojenih varijanti prave ratne propagande i ratnog huškanja, kao i više protupravnih misija Bundeswehra'. Inače, Schmitz je ranije ove godine podnio sličnu prijavu zbog sudjelovanja njemačke vojske u ratu u Siriji.

Njemački radio podsjeća kako je njemačko sudjelovanje u ratnoj misiji, prvi put od poraza i okupacije te zemlje nakon Drugog svjetskog rata, provela vlada kancelara Gerharda Schrödera, dok je tadašnji ministar vanjskih poslova i vicekancelar Joschka Fischer prednjačio u opravdanju vojnog udara na tadašnju Jugoslaviju.

'Nisam naučio samo - nikad više rat. Naučio sam i ovo - nikad više Auschwitz', izjavio je Fischer u travnju 1999. pravdajući time vojnu intervenciju te tvrdeći kasnije kako time nije htio usporediti nacističke i srpske zločine. Deutsche Welle, također, podsjeća kako je Schröder prije četiri godine priznao da je prekršio međunarodno pravo.

Uz to, njemački radio ističe kako su od njemačkih zastupnika prije početka bombardiranja skrivane relevantne informacije s pregovora u Rambouilletu, što je važno naglasiti jer je Bundeswehr tzv. parlamentarna vojska, za čije akcije nije dovoljna odluka vlade, već je potrebno i odobrenje zastupnika u Bundestagu. Nedugo nakon napada njemački list Tageszeitung je otkrio kako je mirovni plan sadržavao i aneks koji je predviđao nesmetano kretanje NATO-vih snaga na teritoriju tadašnje Jugoslavije.

Inače, Schmitz nije prvi njemački odvjetnik koji je pokrenuo pitanje kaznene odgovornosti za bombardiranje, pa je tako berlinski odvjetnik Ulrich Dost još 2001. pokrenuo proces pred sudom u Bonnu, tražeći odštetu za obitelji žrtava. Ta je tužba neslavno propala.