Ministar Mirando Mrsić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade detaljnije je obrazložio osnovne ciljeve novog i već neko vrijeme kontroverznog Zakona o radu. Rekao je da se Vlada odlučila poslati Zakon u Sabor bez podrške sindikata jer su došli do točke u pregovorima gdje napredak više nije moguć.

'NOVI ZOR ĆE OMOGUĆITI OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA'

'Zakon treba riješiti tri problema: visoku stopu nezaposlenosti, nisku stopu zapošljavanja, gubitak poslova i radnih mjesta. Cilj je otvoriti nova radna mjesta, smanjiti broj nezaposlenih, omogućiti lakše zapošljavanje i prilagodbu problemima na tržištu rada', ponovio je ove ciljeve Mrsić nekoliko puta danas.

Najsporniji dio novog Zakona o radu tiče se nove raspodjele radnog vremena. Vlada je odredila da radni tjedan za radnike može trajati čak i 56 sati tjedno, ali na razini četiri mjeseca prosjek se mora svesti na 40 sati tjedno. Odnosno, na 48 sati tjedno u slučaju da se radniku plati osam prekovremenih sati

RADNIK SMIJE RADITI 56 SATI TJEDNO, AKO SLJEDEĆI TJEDAN TRAJE 32 SATA

Samo uz kolektivne ugovore radnici mogu raditi i 60 sati tjedno, ali se i u tom slučaju prosjek u četiri mjeseca mora svesti na 40 sati tjedno. Dakle, radno vrijeme od osam sati dnevno ostaje princip koji se ne smije kršiti, a na tjednoj razini prekovremenih sati smije biti najviše osam, i to uz uvjet da su plaćeni.

'Ova preraspodjela ne dovodi do većeg intenziteta rada jer takvu i veću raspodjelu već imamo u turizmu kada se radi 60 sati tjedno u šest mjeseci', kaže Mrsić i tvrdi da su ovim izmjenama omogućili poslodavcima u turizmu ili građevini da u slučaju pojačanog rada i narudžbi mogu učinkovitije preraspodijeliti radno vrijeme.

'Napominjem opet da preraspodjela radnog vremena ne znači da će se stalno raditi 56 sati. U roku od četiri mjeseca se radno vrijeme treba svesti na 40 sati tjedno. Ako se jedan tjedan radi 56 sati, onda drugi tjedan morate raditi samo 32 sata', pojašnjava Mrsić.

BIT ĆE MOGUĆE ZAPOŠLJAVANJE NA ČETIRI SATA DNEVNO ILI RAD OD KUĆE

Tvrdi da zemlje u okruženju već davno imaju fleksibilno radno vrijeme, pa čak i više od ovog prijedloga. 'Ovo rješenje omogućava poslodavcu da sačuva proizvodnju i radno vrijeme na transprentan način, a Inspektorat rada ima polugu i način da otkrije poslodavce koji ne posluju prema zakonu.'

Na pitanje kako će to omogućiti lakše zapošljavanje i otpuštanje, Mrsić je rekao da lakše zapošljavanje omogućavaju odredbe o angažiranju radnika na radno vrijeme od samo četiri sata dnevno, zapošljavanje radnika koji mogu raditi od kuće i slično.

AKO VAS ŠEF NATJERA DA RADITE DUŽE NEGO PO ZAKONU - TVRTKA SE ODMAH ZATVARA

Što se otpuštanja tiče, Mrsić kaže da novi zakon ne dira u otpremnine ni rokove za otkaz te da su prava radnika zaštićena kao i sada. 'Jedina promjena je da poslodavac ne mora prije otkaza omogućiti zaposleniku da radi na drugom radnom mjestu. To je do sada ionako bila samo formalnost', kaže Mrsić i dodaje da ni otkazni rok više neće biti prekinut bolovanjem. U slučaju dugotrajnog bolovanja, koje traje duže od šest mjeseci, prekida se otkazni rok i nema više beskonačnog produženja.

Na pitanje koji su mehanizmi sprečavanja zloupotreba poslodavaca koji, primjerice, mogu radnike zaposliti na četiri sata, a natjerati ih da rade osam sati dnevno, Mrsić odgovara: 'Svjesni smo da postoje zloupotrebe, ali na neke vas i natjera život. Nekada jednostavno morate povećati proizvodnju... Npr. jedna gospođa s kojom smo razgovarali je obrtnik koji proizvodi žarulje. Rekla je da joj je jednom došla narudžba za koju se trebalo raditi dva tjedna preko 40 sati tjedno. Pitala se tada što može učiniti - ili će otkazati narudžbu, ili će raditi nezakonito i moliti boga da ju ne kazni Državni inspektorat. Dakle, nama je cilj da tim poslodavcima u takvim trenucima omogućimo veće radno vrijeme, ali da s druge strane žestoko sankcioniramo one koji budu to zloupotrebljavali. To znači da će povreda radnog vremena značiti zatvaranje tvrtke isti čas!', upozorio je ministar Mrsić.

PREKOVREMENO SE OD RADNIKA MORA PISMENO ZATRAŽITI

Neki od mehanizama sprečavanja poslodavaca da iskorištavaju radnike su Jedinstveni obrazac primitaka dohodaka, obavezna prijava radnika u roku 24 sata na mirovinsko osiguranje i, kako je rekao Mrsić, potpuno drugačiji način Inspektorata rada. 'Oni će u tim slučajevima itekako nadgledati tvrtke koje zapošljavaju radnike na skraćeno radno vrijeme, a s druge strane ćemo imati i kontrolu nad svim tvrtkama i obrtnicima koji ulaze u režim preraspodjele radnog vremena.'

Napomenuo je da ovim zakonom po prvi puta poslodavac mora pismeno mora radniku naložiti prekovremeni rad: 'Na takav način je taj pismeni trag - onaj trag koji radniku omogućava plaćanje prekovremenog radnog vremena.'