'Svim članovima i prijateljima javljamo tužnu vijest da je naš dugogodišnji predsjednik udruge, prijatelj i zapovjednik nakon teške i dugotrajne bolesti preminuo u 69. godini života. Javiti ćemo Vam daljnje obavijesti', kratka je obavijest na stranicama udruge. Merčep je posljednjih godina bio slabog zdravlja, a pretrpio je dva moždana udara.

Merčep je bio ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Ivana Vekića.

U svibnju 2016. godine je nakon četverogodišnjeg suđenja nepravomoćno osuđen na 5 i pol godina zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima u Pakračkoj poljani. Sredinom veljače 2017. godine, donesena je odlukom Vrhovnog suda pravomoćna presuda koja je preinačena u zatvorsku kaznu od 7 godina.

Merčepovci su, prema tvrdnjama iz optužnice, na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.

Merčep od početka tvrdi da je nevin, a poricao je i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. Tužiteljstvo ga je isprva teretilo da je zapovijedao zločine, no optužnica je potom ublažena pa je osuđen jer svoje podređene u zločinima nije spriječio.

Vrhovni sud je sredinom ožujka potvrdio odluku o uvjetnom otpustu iz zatvora ratnog pomoćnika ministra unutarnjih poslova koji je zbog zločina nad srpskim civilima u slučaju Pakračka Poljana pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora. Donoseći odluku o uvjetnom otpustu, Vrhovni sud je naglasio da se Merčepu, od kolovoza 2019. kada mu je pravomoćno odbijen prethodni prijedlog za uvjetni otpust, znatno pogoršalo zdravstveno stanje i da mu je potrebna stalna njega i pomoć.

''Prije nije kazneno osuđivan, drugi se postupak ne vodi, a zatvorenik se potpuno pridržava kućnog reda kaznionice. Sudjelovao je i u provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora. Zatvorenik je do sada izdržao tri četvrtine izrečene mu kazne", naveo je sud. Isti sud u veljači 2017. povisio je na sedam godina kaznu Merčepu kojega je zagrebački Županijski sud u svibnju 2016. nepravomoćno osudio na pet i pol godina zatvora jer kao zapovjednik postrojbe poznate kao "merčepovci" nije spriječio zločine nad srpskim civilima. Vrhovni sud djelomično je prihvatio argumente tužiteljstva i povisio kaznu, dok je sve ostale žalbene razloge odbacio kao neosnovane, proizlazi iz pravomoćne presude.

Kao zapovjednik na terenu morao spriječiti zločine

Merčep je u Remetinec odveden nakon izricanja nepravomoćne presude 12. svibnja 2016. On je od početka tvrdio da je nevin, a poricao je i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. Tužiteljstvo ga je isprva teretilo da je zapovijedao zločine, no optužnica je potom ublažena pa je osuđen jer svoje podređene u zločinima nije spriječio. Obrazlažući nepravomoćnu presudu sudac zagrebačkog Županijskog suda Zdravko Majerović kazao je da Merčepova odgovornost proizlazi upravo iz činjenice da je bio zapovjednik na terenu te da je, "bez obzira na okolnosti agresivnog rata" imao prilike spriječiti nezakonita uhićenja, ubojstva i mučenja civila s kutinskog, pakračkog i zagrebačkog područja.

Merčepov odvjetnik od Ustavnog suda tražio je ukidanje obiju presuda te novo suđenje, navodeći da su njegovu branjeniku povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje i pretpostavku nedužnosti, ali i da ima loše uvjete u zatvorskoj bolnici. No, Ustavni sud je početkom 2018. odbio Merčepovu tužbu. Merčep je prije Domovinskog rata bio poslovođa u građevinskom poduzeću Borovo, a 1990. kao kandidat HDZ-a ulazi u vukovarsku gradsku vladu i postaje sekretar narodne obrane Općinskog sekretarijata u Vukovaru. Nakon što je smijenjen s dužnosti, s obitelji dolazi u Zagreb gdje osniva ''merčepovce'', postrojbu službenog naziva Prva zagrebačka specijalna postrojba pri MUP-u. Ta je postrojba djelovala na ratištima u Pakracu, Gospiću i Slanome.

Merčepovci priznali ubojstva pa pušteni na slobodu

''Merčepovci'' su djelovali i u Zagrebu gdje su četvorica pripadnika te postrojbe ubili troje članova obitelji Zec. Četvorica uhićenih ''merčepovaca'' su priznali ubojstva, ali su pušteni na slobodu iz proceduralnih razloga budući da tijekom ispitivanja nisu bili prisutni njihovi odvjetnici. O ratnom putu ''merčepovaca'' i zločinima koje je ta postrojba počinila, prvi je javno progovorio njezin nekadašnji pripadnik Miro Bajramović. U razgovoru za Feral Tribune, objavljen u listopadu 1997., Bajramović je detaljno opisao mučenja i pogubljenja srpskih civila. Prema njegovim riječima, Merčep je znao za svaku likvidaciju i naređivao ih je, ali nije osobno ubijao.

Merčep je nekoliko mjeseci prije Bajramovićevih opisa ratnih zločina dao ostavku na mjesto savjetnika u Ministarstvu unutarnjih poslova i istupio iz HDZ-a. Nezadovoljan listama HDZ-a za izbore u Podunavlju nakon mirne reintegracije, sastavlja svoju listu s kojom osvaja dva mandata u vukovarskoj skupštini. Merčep sa skupinom disidenata iz HDZ-a u prosincu 1997. osniva Hrvatsku pučku stranku s kojom sudjeluje na parlamentarnim izborima 2000. ali i predsjedničkima 2005. Prije odsluženja zatvorske kazne, Merčep je vodio Udrugu hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, a bio je gost na predsjedničkoj inauguraciji Kolinde Grabar Kitarović 2015. Bio je i tema posljednjih predsjedničkih izbora u prosincu kada je predsjednički kandidat Miroslav Škoro kazao da bi ga trebalo pomilovati.