Berlusconijevu vladu mogli bi srušiti parlamentarci iz Berlusconijeve stranke Narod slobode
Unutar Berlusconijeve stranke Narod slobode priprema se udar protiv premijera. Claudio Scajola, bivši ministar ekonomije u Berlusconijevoj vladi, te bivši ministar unutarnjih poslova Giuseppe Pisanu pripremaju u stranci Narod slobode skupinu parlamentaraca koja bi mogla srušiti premijera Silvija Berlusconija. I u Berlusconijevoj stranci shvatili su da je talijanski premijer zapravo prepreka svim reformama jer se najviše brine o sebi, a zbog pada njegova rejtinga u svijetu pao je i rejting Italije.
Scajola i Pisanu iz Berlusconijeve stranke spojili bi se s oporbenom Unijom centra Pierferdinanda Casinija, pa i s Demokratskom ljevicom za osnivanje nove vlade nacionalnog spasa koja bi do 2013, odnosno do isteka mandata ovom parlamentu, donijela ekonomske mjere za izlazak iz krize te druge reforme i zakone, među kojima i novi izborni zakon.
Berlusconi ponavlja da njemu nema alternative i da nema namjeru odstupiti, što od njega traži ne samo oporba, nego i dio parlamentaraca vladine većine desnog centra. Kako bi se onda moglo primorati Berlusconija na ostavku? Vjerojatno će se zatražiti glasovanje o povjerenju vladi na zakonu o zabrani objavljivanja informacija o istragama, kao i transkripata prisluškivanja prije pokretanja optužnica. Novinari su taj zakon nazvali 'začepi usta' jer ne samo što više ne bi mogli objavljivati sve što doznaju o nekoj istrazi nego bi mogli završiti u zatvoru budu li prekršili takav zakon. Berlusconi tim zakonom želi zabraniti objavljivanje transkripata prisluškivanih telefonskih razgovora o sebi i zabavama u svojim vilama.
Vjerojatno će se tražiti glasovanje o povjerenju kako bi se donio taj zakon, a onda bi dio parlamentaraca vladine većine mogao Berlusconiju podmetnuti nogu. Tada bi Berlusconi trebao podnijeti ostavku, a predsjednik države Giorgio Napolitano mogao bi nekome drugome povjeriti mandat za sastav nove vlade koja bi trebala donijeti nove mjere za poticanje ekonomije i rezanje državnog duga koji sada iznosi 120 posto bruto nacionalnog proizvoda.